Građani su spontano izašli na ulice. Slavilo se u svim dijelovima zemlje nakon što se javnosti obratio predsjednik Franjo Tuđman.
"Današnji dan, 15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u sveukupnu četrnaestostoljetnu povijest hrvatskoga naroda, na ovom svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila samostalnost i suverenost i raskinula državno-pravne sveze s bivšom jugoslavenske državnom zajednicom, RH je postigla i međunarodno priznanje svoje neovisnosti“, govorio je prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman.
I on se spustio među narod. Slavio je na glavnom zagrebačkom trgu.
"Htio sam biti ovog povijesnog dana među ljudima na glavnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Kako bih mogao izdržati u svom uredu da nisam sa svojim narodom? Dan je bio radni kao i svaki drugi, ali očito i posebni, dan za koji smo živjeli svi mi. I naši preci. Stvorili smo Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave i na posao u obnovi izgradnju Hrvatske", dodao je predsjednik.
Uz predsjednika Tuđmana bio je i Tonči Vrdoljak, tada potpredsjednik Republike. U borbi za priznanje, prisjeća se, Hrvatska je imala vrlo malo saveznika.
"Bog pošalje zaštitnika"
"Imali smo Papu i Samarancha, dvojicu ljudi koji su puno napravili, strašno puno", kaže danas Antun Vrdoljak.
"Nađe se uvijek netko, Bog pošalje nekog zaštitnika, tako je došao i taj Genscher. I oni su nam otvarali sva vrata, na čuđenje cijelog svijeta. Genscheru su se rugali, Englezi su ga ismijavali", dodaje.
No za razliku od tadašnjeg britanskog premijera Johna Majora, za priznanje se otvoreno zalagala njegova prethodnica Margaret Thatcher.
Njezina reakcija nakon priznanja sve jasno govori...
"Rekla sam konačno, konačno, to je velik dan. Dan za koji su se vaši ljudi borili i radili. Kada je želja za nezavisnošću priznata Hrvatskoj i Sloveniji bilo je to veliko olakšanje, kombinirano, istovremeno s uspomenom na one koji su izgubili živote, svoje drage i svoje domove", izjavljivala je bivša britanska premijerka Margaret Thatcher.
Diplomatske note
Dnevnik Nove TV prikazao je diplomatske note o priznanju koje su stigle na adresu Ministarstva vanjskih poslova. Među prvima je stigla ona od Islanda. Veliki obol u lobiranju dao je bivši trener Cibone Mirko Novosel. Cibosi su se krajem '91. igrali kvalifikacije za Euroligu u Reykjaviku, a Novosel je to iskoristio za diplomatsku akciju.
"Na Islandu je bio taj natpis koji smo nosili iz Zagreba, 'STOP THE WAR IN CROATIA', a preko rukometaša Barbira koji je tamo živio, stupili smo u kontakt s njihovim ministrom vanjskih poslova. Zahvaljujući njemu smo uspjeli da se u Parlamentu pročita molba Hrvatske da se prizna. Na kraju je to vrlo uspješno završilo i mi smo bili sretni što nas je Island priznao", prepričao je Novosel.
Tadašnji Islandski ministar vanjskih poslova u razgovoru za Dnevnik Nove TV prisjetio se tog vremena. Da se ranije reagiralo, možda bi se izbjegle ratne strahote.
"Svakako bih sve učinio isto, ali bih to učinio puno ranije. To je trebalo učiniti, u konačnici je napravljeno, ali je bilo prekasno. A danas smo svjedoci da rane još nisu zaliječene", kazao je Jón Baldvin Hannibalsson, islandski ministar vanjskih poslova.
Vatikan je još u listopadu 1991. objavio da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Bilo je to u jeku napada na Vukovar.
"Zašto smo tako brzo priznali? Prije svega jer mislimo da to može pridonijeti prekidu neprijateljstava. A i zbog jednog drugog razloga, jer smo u našim diplomatskim odnosima s partnerima shvatili da su uvjereni da se jednog dana trebaju priznati te republike“, doznalo se iz Vatikana.
Austrija je također lobirala za Hrvatsku. Šef diplomacije Alois Mock, upozoravao je na nužnost priznanja, svjestan razmjera ratnih strahota.
"Hrvatskom narodu čestitam na nezavisnosti i na činjenici da je nezavisnost i demokracija stvorena borbom i radom hrvatskog naroda...", kazao je Mock.
I legendarni Ćiro Blažević s ponosom se sjeća dana priznanja. U Hrvatsku se vratio neposredno prije toga na poziv predsjednika Tuđmana.
Svatko se sjeća tog dana, a gdje je bio Ćiro Blažević?
"Ja sam imao privilegiju da sam bio blizu onog najvažnijeg, što je naš predsjednik Tuđman. I to je uistinu bio povijesni dan i ostat će kao takav, povijesni. Svi smo se radovali i očekivali", kaže Ćiro koji je zadovoljan kako se Hrvatska vodi.
Nakon priznanja europskih zemalja uslijedila su daljnja. Rusija je priznala Hrvatsku 17. veljače, a Sjedinjene Američke Države 7. travnja, kao 69. država.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr