Premijeru Andreju Plenkoviću stigla je dobra vijest. Procjena da BDP raste 3 cijela 9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
"I tu se pokazuje da Hrvatska raste puno brže nego drugi, otprilike 4 puta brže nego ostale članice Europske unije. Ono što posebno ohrabruje je rast izvoza, dakle to je dobro", rekao je premijer.
Tu je više rastao izvoz robe. Za 6 cijelih 3 posto. Zna to i jedan od naših najvećih izvoznika Končar. Ove je godine ugovorio više od milijardu eura samo u izvoznim tržištima.
"Vjerujemo da će se ovaj tempo ugovaranja i dalje nastaviti poglavito na tržištima Europske Unije. Činjenica je da snažno raste ovaj dio prerađivačke industrije", poručuje Gordan Kolak, predsjednik uprave Končar grupe.
Baš zato se treba više raditi na industrijskim politikama, poruka je Hrvatske udruge poslodavaca. Još uvijek nismo riješili najveću boljku.
Ivan Mišetić iz Hrvatske udruge poslodavaca kaže da smo malo spori.
"Recimo, vrijeme koje je potrebno za instalirati solarnu elektranu, ništa ispod godinu dana. Evo uzimam to kao banalan primjer, ali evo i kao primjer da se razina birokracije može poboljšati", kaže.
No, treba reći da je ovo 15. kvartal za redom da nam gospodarstvo raste.
"To je pokazatelj da Hrvatska postaje ugodno mjesto za život, ugodno mjesto za rad, ugodno mjesto za investiranje", uvjeren je ministar gospodarstvo Ante Šušnjar.
S ovim dijelom ugodno mjesto za život neki se teško mogu složiti. Najveći dio BDP-a odnosi se na potrošnju kućanstava. Ona je rasla za 5 cijelih 5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sindikati kažu - nije do broja računa nego do iznosa na računima.
"Hrana je apsolutno preskupa u Hrvatskoj, bezobrazno, neopravdano preskupa. Da smo danas došli do toga da jedan slanac košta više nego li je prije dvije godine koštao cijeli kruh", poručuje Krešimir Sever iz NHS-a.
Dok priprema ručak za svoje dvoje djece i supruga, Ana razmišlja o istome - kada će i hoće li cijene pasti. Porodiljni je prekinula kako bi se mogla vratiti na posao jer im budžet nije dopuštao drugačije.
"Nama realno gledajući za nekakav normalan ručak treba kilogram mesa, plus prilog, plus juha ili nešto znači ispod 20, 30 eura, nema šanse. Količina hrane koju smo mogli kupiti prije dvije tri godine, danas je upola manja", kaže Ana Horvat iz Zagreba.
Vlada želi iduće godine biti na oko 80 posto razvijenosti u Europskoj Uniji. Do kraja mandata na 82. Premijer je poručio - siguran je da će tada građani to osjetiti i na standardu.