Na osječkoj tržnici, Snježana Borbaš godinama prodaje voće koje sama uzgaja. Voćarstvom se njezina obitelj bavi generacijama. Stalne kupce ima godinama, ali ono što nije konstanta je vrijeme, a nestalno vrijeme pravi probleme.
"Nemate sad da kažete kao nekad 'zime su bile hladne' pa smo mi nekako s tim voćkama uspjeli. Međutim, sad imate hladnoću koja dolazi i u četvrtom i u petom mjesecu koja nam zapravo napravi najveću štetu", kaže Borbaš.
Ove zime problem nije hladnoća već toplina jer najavljeno je iznimno toplo vrijeme do 15 stupnjeva Celzijevih, a voćke su rob navike i žele da zimi bude hladno.
Struka govori da kod voća postoji jedan fenomen koji se zove akumulirana toplina, a to znači da i ovako rano u sječnju, to razdoblje toplog vremena, mora biti dovoljno dugo da biljka pomisli da je vrijeme pupanja. Ako se to dogodi, onda u pitanje dolazi i urod jer ako biljka ranije propupa bit će osjetljivija, a zima, struka kaže, nije ni blizu svog kraja.
"Ovakvi šokovi - toplo pa hladno mogu kod biljaka probuditi vegetaciju prije nego što bi ona trebala početi. Dakle, kad biljka propupa može preživjeti minus 20 stupnjeva, međutim, kad krene u zelenjavu što bi se reklo, onda je gotovo", objasnio je Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta u Osijeku.
Hrvatska ne proizvodi ni blizu dovoljno voća za svoje potrebe. Voćari se žale na velik uvoz koji im ruši cijenu tako da im ovaj problem nije trebao, kao ni njihovim kupcima koji će sigurno morati izdvojiti euro više za limun, mandarine, kruške...
"Cijene su takve kakve jesu. Nismo iznenađeni ovim poskupljenjem. To je logično. Nitko se ne želi baviti poljoprivredom, pa moramo nagraditi naše uzgajivače", kaže Damir Zrno iz Osijeka.
"Sve vam je to rizik. Najavljuju 15 stupnjeva, to su temperature na kojima voće krene pupati. Sve zavisi o tome kakva će nam ta zima bit", kaže Borbaš.