Medu njima je, potvrđuju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, i 181 maturant iz gimnazija.
Za razliku od strukovnjaka, gimnazijalcima je matura završni ispit i bez nje nemaju nikakvu kvalifikaciju o završenom srednjoškolskom obrazovanju, iako su s pozitivnim ocjenama završili četiri razreda gimnazije.
I dok gimnazijalci zbog pada na maturi nemaju mogućnost upisa na studij, strukovnjacima bez mature otvoren je upis u niz privatnih i javnih veleučilišta i visokih škola, unatoč preporukama Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja da se na preddiplomske studije upisuju isključivo pristupnici koji su položili državnu maturu, navodi dnevnik.
U jeku rujanskog upisnog roka, primjera visokih učilišta koji primaju kandidate bez mature ima napretek. Potrebno je samo umjesto mature položiti prijemni ispit i uplatiti školarinu, koja se u pravilu kreće od 15 do 30 tisuća kuna godišnje, donosi Jutarnji list. (Hina)