Potvrđena optužnica

Boljkovac donesen u invalidskim kolicima na sud!

Optužnica koja tereti prvog ministra unutarnjih poslova RH Josipa Boljkovca da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (Ozna) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese, potvrđena je na zagrebačkom Županijskom sudu.

Optužnicu je potvrdilo optužno vijeće kojim je predsjedao sudac Ivan Turudić. Boljkovčev odvjetnik Anto Nobilo kazao je kako potvrđivanje optužnice znači da će u dogledno vrijeme krenuti suđenje za koje vjeruje da će završiti povoljno po Boljkovca.

'Ostajem pri tome da nema dokaza, ali je li to dovoljno pokazat će kazneni postupak. Optužno vijeće utvrđuje postoji li najniži prag sumnje, oni su utvrdili da postoji, a ima li dokaza da je kriv utvrdit će se tijekom glavne rasprave. Ja i dalje tvrdim da nema niti jednog jedinog dokaza da je Boljkovac počinio to kazneno djelo', rekao je Nobilo novinarima ispred Županijskog suda.

Dodao je da Boljkovac želi suđenje jer je 'borac i želi reći svoju istinu'. Vidjeli ste da nije u odličnoj formi, ali želio je doći na sud, kazao je Nobilo podsjetivši da je na sjednicu optužnog vijeća Boljkovac jutros došao u invalidskim kolicima.

>>Protiv Josipa Boljkovca podignuta optužnica za ratni zločin iz 1945.

 

Nobilo je ostao pri ranijim tvrdnjama da nema niti jednog svjedoka koji Boljovca tereti. 'Ukupno je riječ o 40-ak svjedoka. Tri ili četiri su relevantna, a ostalo su uglavnom članovi obitelji, koji su bili mala djeca kada se to dogodilo, pa su u obiteljima nešto čuli. Nema puno ljudi iz tog vremena koji su živi', rekao je Nobilo.

 

Dodao je kako je i obrana tužiteljstvu predložila svjedoke koje je pronašla, kao i arhivske dokumente koji u potpunosti objašnjavaju pod kojim je okolnostima došlo do zločina.

'Svi dokazi bit će izvedeni tijekom suđenja. Bit će javno suđenje i pratite sat povijesti', zaključio je Nobilo.

Ranije je kazao da, osim što niti jedan svjedok nije teretio Boljkovca, obrana ima svjedoke koji tvrde da nije ni imao ovlasti zapovijedati jedinicama KNOJ-a (Korpus narodne obrane Jugoslavije) te da na dan zločina nije bio u Dugoj Resi, nego u karlovačkoj bolnici.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca tereti da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima.

Uhićenici, šest poznatih i 14 nepoznatih osoba, nekoliko su dana navodno ispitivani, a zatim je, tvrdi tužiteljstvo, po Boljkovčevoj zapovijedi, njemu podređena 3. četa 1. hrvatske brigade KNOJ-a zatočenike odvela, ubila i zakopala na predjelu zvanom Vidanka Curak. U optužnici stoji i da je jedan muškarac koji se usprotivio odvođenju ubijen iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi.

Boljkovac je uhićen početkom studenoga 2011., a iako je odbacio sve optužbe, uz pokretanje istrage, određen mu je i pritvor. Nekoliko tjedana poslije Ustavni sud ukinuo je odluku o pokretanju istrage jer ju je, po odredbama starog zakona, vodio istražni sudac umjesto državnog odvjetništva.

Nova je istraga krajem siječnja 2012. pokrenuta po novom Zakonu o kaznenom postupku. Nakon podizanja optužnice sredinom rujna ove godine, Boljkovac je rekao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike, a ponovio je i kako nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook