U Velikoj Gorici investitor je izgradio tri zgrade na parceli ni sto metara dugačkoj, a širokoj 11 metara. Susjedi godinama ukazuju na kršenje zakona, neusklađenost s urbanističkim planom, opasnost za živote ljudi. I zaista, prije mjesec dana Ministarstvo graditeljstva građevinsku dozvolu koju je izdao gradski ured za prostorno uređenje u Velikoj Gorici vratilo je na obnovu postupka, no samo za jednu zgradu.
Pročelnica gradskog ureda kaže da se radi o grešci, pogrešno je upisana urbana zona, no to će se ispraviti novim rješenjem. Međutim, greška koju u Gradu tretiraju kao tipfeler u stvarnosti je potpuno drugačija zgrada od one koju urbanistički plan dopušta. Pozadinu tog urbanističkog bisera istražila je ekipa Provjerenog.
Nikolina Holen Galeković kaže kako sada ima pogled na zid. "Zapravo se reflektiramo u njihove prozore", kaže."Svi imaju spuštene rolete, kakav je to život, kao u krletki. Do jučer sam tu imao zelenu površinu, sad imam kompletnu stambenu zgradu. Nne vidim nekakvu logiku da se na tako uskoj parceli radi takav objekt", poručuje susjed Karlo Franjić.
"Zgrade su nagurane, godinu dana živi se u njima bez uporabne dozvole", kaže Zoran Kosović.
Tri stambene zgrade u Velikoj Gorici, čija je gradnja započela 2020., useljene su prije nego što su dobile uporabnu dozvolu. A prije mjesec dana za prvu zgradu Ministarstvo graditeljstva vratilo je rješenje gradskog Odjela u Velikoj Gorici kojim su odbijene pritužbe građana na građevinsku dozvolu - na ponovno postupanje. Susjedi, kažu, već godinama ukazuju da tu nije sve u skladu sa zakonom.
"Kad smo mi kupovali stan u ovoj zgradi, provjerili smo u GUP-u, nije se ništa smjelo graditi na toj parceli, osim u veličini kuće koja je već tu postojala prije", kaže Nikolina.
"Ova parcela nema dovoljnu širinu za izgradnju samostojećih objekata pa su oni pribjegli da kažu radimo dvojni objekt. Međutim, zgrada s druge strane parcela je Doma za djecu s posebnim potrebama koja na međi nema ništa. A u urbanističkom planu Velike Gorice lijepo piše da zgrade moraju biti izgrađene da tvore skladnu arhitektonsku cjelinu", poručuje Igor Fiolić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Miljenko Granić.
Ravnateljica susjednog Doma za odgoj i obrazovanje je Nikolina Vučković Barišić, supruga bivšeg gradonačelnika Dražena Barišića, za čijeg su mandata izdane građevinske dozvole. Zid svih triju zgrade nalazi se točno na njihovoj međi.
Dozvole izdane za vrijeme Dražena Barišića
"Dozvole su izdane za bivšeg gradonačelnika, no vrlo brzo nakon što se počelo graditi, tada je taj bivši gradonačenik imao taj sudski postupak", kaže Fiolić.
"Da, za Barišićeva mandata ta je dozvola bila izdana, ali, velim, zbog sudskog procesa s njim nismo imali kontakta zbog toga, osim s njegovom suprugom, koja je ravnateljica susjedne parcele Centra za djecu s posebnim potrebama", kaže Fiolić. Pokušali su i nju uključiti da reagira na ovakvu gradnju.
Zgrade su zamišljene kao dvojni objekti, no s druge je strane zemlja u vlasništvu Centra te na nekoliko metara od međe njihove dvorišne zgrade. Planira li i Centar izgradnju kakvih zgrada, a ako ne, jesu li uložili prigovor u ovakvu gradnju na međi, pokušali smo doznati u više navrata.
"Danima smo pokušavali razgovarati s ravnateljicom Centra za odgoj i obrazovanje, no nije nam odgovorila ni na telefonske pozive ni na e-mail koji smo joj uputili", poručuje Danka Derifaj, novinarka emisije Provjereno. Ostali susjedi žaliti su se počeli još prije dvije i pol godine kada su shvatili da se stara kuća koja je bila na ovoj parceli ruši, a njih nitko nije obavijestio.
"Naravno, u međuvremenu je investitor već izgradio zgradu, na temelju lažnog, krivog tumačenja zakona omogućeno je investitoru da sagradi zgradu", kaže Fiolić. Tvrde, već su bile izdane građevinske dozvole, kad su ih na njihovo inzistiranje pozvali su da dođu pogledati elaborat o parcelaciji čestica.
"Ovdje se vidi lijepo da su izdane 29.6. 2020., a nas pozivaju da mi možemo vidjeti te elaborate gdje su oni napravili tu parcelaciju na tri parcele, 20.8.2020.", kaže Franjić. Dva mjeseca nakon što su dobili građevinsku pozivaju susjede da vidite kako će parcelizacija ići. Fiolić kaže da nema firme na adresi koju su naveli.
"Zvali smo razne inspekcije, imamo dokumente u prilogu, međutim nikad niti jedna inspekcija nije izašla na teren, štoviše ne samo mi nego smo i odvjetnika ovlastili, imamo dokumente, I nikad inspekcije nisu došle", poručuje Fiolić.
Istraga susjeda
Iz Državnog inspektorata kažu da su u veljači 2022. obavili nadzor kojim je utvrđeno da je stanje u skladu s građevinskom dozvolom. Pojednostavljeno ispada, to što stanje nije u skladu s urbanističkim planom, nije u njihovoj nadležnosti. Istovremeno, situaciju su krenuli istraživati susjedi.
"Prvi tko nam se predstavio kao investitor je g.Majić koji je kada se kuća rušila, budući da se urušavala na naša parkirna mjesta, u zamjenu za projekt, jer mi projekt nismo imali, on je došao na taj sastanak, predstavio se kao stvarni investitor, mi smo dopustili rušenje ostatka kuće, a on je nama dao projekt s kojim smo se mi išli dalje žaliti", kaže Holen Galeković.
"Ja sam mu rekao da nije korektno da se to tako radi da nije pozvao susjede, a on je rekao da je tako po zakonu što se sada pokazalo da nije po zakonu", ističe Fiolić. Dogovor nije postignut, prigovore susjeda u Gradskom Odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo nisu uzeli u obzir. Susjedi su bili uporni, angažirali odvjetnika i trebalo im je godinu dana da uopće dokažu da su stranka u postupku koja se ima pravo žaliti. Za to vrijeme zgrade su izgrađene.
"Telefonski smo razgovarali s Ivanom Majićem koji se prema riječima susjeda njima predstavio kao glavni investitor tih zgrada. On nam je rekao da on nema ništa s tim, da on nije investitor i da ne želi da citiramo iti jednu rečenicu iz našeg telefonskog razgovora. Ivan Majić je, inače, široj javnosti poznat nekada iz afere Dubrovačka banka gdje se, njegovo ime spominje uz Miroslava Kutlu", poručuje Derifaj.
Odgovor odvjetnika
Formalni investitor je tvrtka Piramida Božić, u kojoj su nas dočekali predstavnici investitora, ali ne i direktor Franjo Božić, kako smo očekivali. Odvjetnik Dragutin Kasapović rekao je da je Božić na putu.
"Zanimao nas je komentar investitora na rješenje Ministarstva graditeljstva koje ukratko kaže da prva zgrada nije sagrađena u skladu s urbanom zonom u kojoj se nalazi. Dapače, u zoni 1.4 u kojoj je zgrada smještena u stvarnosti vrijede sasvim drugačiji parametri za izgradnju nego za zonu 1.2 koja je upisana u rješenju velikogoričkog Odjela za prostorno uređenje", pitala je Derifaj.
"To nije pitanje za investitora, projektant je napravio rješenje koje je išlo na odobrenje nadležnim tijelima. Rješenje je postalo pravomoćno, što sad da mi kažemo?", pita Kasapović.
"Ono što investitor želi naglasiti da nadležna tijela su potvrdila građevinsku dozvolu, prema tome svaka čast Rješenju Ministarstva, ali investitor smatra da ako je dva puta potvrđena građevinska dozvola ima razloga za to", kaže. "Potvrdilo ga je nadležni Odjel Grada Velike Gorice, Ministarstvo je nadležno tijelo koje ga je sad poništilo?", pita Derifaj.
"Je, ne želim ulaziti u to kakva će biti ponovna odluka prvog stupnja nadležnog ureda Grada Velike Gorice, ali činjenica je da su oni na žalbe stanara, odbili te žalbe i potvrdili", kaže odvjetnik.
"Niti gradonačelnik Ačkar niti pročelnica Lana Kotrman Jankeš koja je potpisala građevinske dozvole nisu htjeli stati pred kameru. Pročelnica nam je pisano odgovorila tek da je došlo do greške kod pisanja urbane zone, umjesto 1.4 upisana je zona 1.2 što će oni u sljedećem rješenju ispraviti, svi ostali ako imaju neki prigovor mogu se Upravnom sudu žaliti na njihova rješenja", kaže Derifaj.
Obzirom da je zgrada u stvarnosti izgrađena prema urbanoj zoni u kojoj se zapravo ne nalazi, te se stanje ne može ispraviti korekcijom tipfelera na papiru, ekipa Provjerenog zamolila je detaljniji razgovor s pročelnicom gradskog odjela koja je potpisala građevinske dozvole. Nisu ga dobili. Susjedi su ljuti i kažu, u Gradu rade što žele. Od početka je jasno – na silu i zato njih nisu obavijestili.
"Prema tome kako su oni to provukli da će uskladiti s nečim što ne postoji i što neće nikad postojati – nije jasno, ne. To nam je prva primjedba, znači iskoristili su neko čudno tumačenje opet zakona da omoguće građevinsku dozvolu jer nije bilo širine za standardni samostojeći objekt da se napravi", kaže Fiolić.
Zgrada nema propisanu zelenu površinu, vatrogasno vozilo jedva se može provući, a upitna im je i pristupna cesta, tvrdi predstavnik gradske četvrti.
"Što su oni napravili, nisu napravili cestu jer bi im bila preuska zgrada čak i za dvojni objekt, nego su dali pravo služnosti, prva zgrada drugoj i trećoj i kroz to imaju priključak na cestu, i sad on i tumače da se to može napraviti. Ali, što to onda znači, mi u Hrvatskoj više ne moramo graditi nikakve ceste, vi kupite parcelu dugačku deset kilometara i jedna drugome dajemo služnost i možete na uskoj parceli graditi zgrade kako vas je volja", kaže Fiolić.
"Ja vas moram pitati kao predstavnika investitora i vas kao inženjera, tu se cijelo vrijeme odvijaju neki postupci, a paralelno vi ste sagradili, prodali stanove, uselili ljude", pitala je Derifaj odvjetnika.
"Nismo prodali, nismo prodali, to su predugovori pa neke kapare, to je uobičajeno kod svih takvih projekata da zainteresirane osobe se jave da se napravi neki predugovor itd. Prodano u smislu krajnje prodaje nije, ja mislim niti jedan stan nije prodan. Ovako ću vam reći, što će biti kad će biti u to se uopće ne želim upuštati. Investitor će u svakom slučaju postupiti po krajnjoj pravomoćnoj odluci kakva god ona bude", poručuje odvjetnik.
Mogućnost rušenja
Na pitanje što ako ta odluka bude rušenje, kaže: "Kakva god da bude, investitor će odlučiti prema pravomoćnoj odluci, druge nema", ističe.
Ipak, zgrade su dobile kućnu adresu i kante za komunalni otpad, koji velikogorička Čistoća uredno odvozi već gotovo godinu dana, tvrde susjedi. Na upit Čistoći s kim, kada i na osnovu čega su sklopili ugovor od odvozu otpada s ove adrese, nisu dali odgovor. Ekipa Provjerenog pokušala je razgovarati i sa stanarima tri zgrade u kojima ukupno ima 12 stanova. Zanimalo ih je kako oni gledaju na opciju da su kupili nekretninu koja nije izgrađena u skladu sa zakonom.
"Pozvonili smo na sva četiri ulaza, na svih 12 stanova, u zadnjoj zgradi smo naišli na jednu gospođu koja je rekla da ne želi s nama razgovarati, pretpostavljam da je znala što smo je htjeli pitati, a na srednjem ulazu jedna gospođa je rekla da kad su kupovali da im je rečeno da postoji građevinska dozvola, da uporabne nema, ali da će je uskoro biti, ne zna za prigovore okolnih susjeda", kaže Derifaj.
"Ja sad ne mogu tvrditi da je netko dobio novac u Gradu zbog toga, ali očigledno je netko dobro i super prošao s time, nauštrb susjeda koji su izgubili privatnost, svi smo kao zajednica izgubili, a netko je dobro dobio. Netko bi to trebao ispitati što se tu događa u pozadini. Mi se trudimo već dvije godine", kaže Fiolić.
Ministarstvo graditeljstva je odgovorilo Provjerenom da oni nisu poništili građevinsku dozvolu već su poništili rješenje prvostupanjskog tijela kojim je ostavljena na snazi nakon pritužbi, te je predmet vraćen tijelu prvog stupnja na ponovno rješavanje, što će reći gradskom Odjelu u Velikoj Gorici. susjedi kažu, od dokazivanja nepravilnosti neće odustati. Unatoč pravnom i urbanističkom kaosu u kojem su se našli.
Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr