Vi pitate, on istražuje

JARAK U VAŠEM DVORIŠTU 'Tko će normalan uložiti u hrvatski turizam?'

U posljednja dva tjedna Andrija Jarak obišao je Hrvatsku uzduž i poprijeko te prevalio 4.100 kilometara. Snimio je i reportaže u malim mjestima iz okolice Splita, Stobreča i Trilja, te iz, kako mu tepaju, 'cvita Imotske krajine', Lovreća.

Grinko Ružić, zaposlenik u kampu Stobreč rekao je Andriji Jarku da je turistička sezona bila dobra. 'Zadovoljni smo, nastojimo je uvijek produljiti, ali to se uvijek diktira nekim vremenom, je li vrijeme u redu, ili nije u redu', kaže Ružić.

Na pitanje koji su najveći problemi koji ga muče u autokampu, ali i inače u hrvatskom turizmu i ugostiteljstvu, Grinko kaže da osim kraće sezone postoji i problem raznih nameta. 'Tko će normalan uložiti u hrvatski turizam, ako ne zna hoće li mu sljedeće godine porez biti 10, 13 ili 25%?', pita se Grinko, pred parlamentarne izbore.

JARAK U VAŠEM DVORIŠTU Saznajte što je otkrio od Prevlake do Dunava

On je ministru turizma Darku Lorencinu postavio pitanje: 'Koji je točan broj smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, te koliki je broj od tog broja u vlasništvu hrvatskih državljana, te što Vlada čini da bi zaštitila hrvatski, odnosno domaći kapital?'

'Ukupno raspolažemo s više od 920.000 kreveta. Nešto malo manje od 25 % je u stranom kapitalu. Mi mjere zaštite hrvatskog kapitala nemamo potebu voditi i nećemo ih uvoditi po toj osnovi. Svi su isti', kaže Lorencin.

'Treba biti realan. Danas smo napokon članica EU i vrijedi što se tiče protoka kapitala i ljudi i roba ista pravila za sve u EU. Cilj sljedeće hrvatske Vlade će biti omogućiti hrvatskim poduzetnicima da zarađuju, a ne da gube novac kako bi s jedne strane mogli zapošljavati ljude, a s druge strane kako bi mogli ulagati', kaže Ivan Domagoj Milošević iz HDZ-a.

Stipan Plazibat iz Trilja ima jedan konkretan problem. 'Moj problem je povrat zemljišta. 100 tisuća kvadrata su nam odnijeli, za vrijeme komunizma, Cetinka se širila, obećavali su. Ja pošto sam bio prvi predsjednik izborne komisije i čuvao sam im ovdje straže, skinuli su me sa liste, nisam dobio ništa', požalio se Plazibat.

Firma je propala, a njegove zemlje nema. Dionice ne vrijede. On je postavio pitanje ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću.

'Pitanje je o povratu dionica, povratu zemljišta i nadoknada štete. Čujte, ako dođe na vlast Karamarko ili Milanović, ne znam tko će obeštetiti. Svi obećavaju, ali sumnjam. Nije to od jučer, to traje 25 godina', kaže Plazibat.

'Ja shvaćam čovjeka koji je oštećen onim prvotnim uzimanjem. Međutim, onda mu je netko rekao, evo ti ovu dionicu, on je to dobio, sad ako mu se daje nešto drugo, morate od nečega dati. Idealno bi bilo njemu vratiti tu zemlju. Ali to danas ispravljati znači da morate to opet nekome uzeti tko je to možda prodao dalje, gdje su neki novi pravni odnosi, i tako dalje', pojašnjava Miljenić.

'To se ne može isplaćivati u dionicama, i u tom smislu treba jasno donijeti odluku da prema procjeni koja jest, se isplati u novcu', kaže Radimir Čačić, iz NS reformista.

'Ono što gospodin ima pravo je podnošenje tužbe radi naknade štete, zbog toga što suđenje ne traje u razumnom roku, ako je spor doista još uvijek u tijeku', kaže Božana Zadro iz Oraha.

Petar Petričević, student pete godine ekonomskog fakulteta u Splitu, trenutno živi u Lovreču gdje piše diplomski rad.

U Lovreču u Dalmatinskoj zagori ne vidimo baš previše mladih ljudi. 'Za mlade ljude je jako teško, premalo je radnih mjesta, osuđeni su na iseljavanje, na našu žalost', kaže Petričević koji planira ostati u Hrvatskoj i osnovati obitelj. 'Ne bi želio napustit tek tako svoje rodno mjesto', kaže Petričević.

Na pitanje koliko država skrbi o mjestima poput Lovreča, koji su 20, 25 km udaljeni od mora. Petričević odgovara 'Po meni, jako loše. Nema radnih mjesta, nema perspektive ovog kraja.'

On je postavio pitanje premijeru Zoranu Milanoviću. 'Pitao bih premijera gospodina Zorana Milanovića, zašto država svojim mjerama i odredbama ne pomogne ostanku mladih ljudi, poput mene, u malim mjestima, poput općine Lovreč, jer ako to ne napravi, u narednih 20 godina tu neće biti nikoga.'

Na pitanje mu je odgovorio ministar regionalnog razvoj Branko Grčić. 'U najvećoj mjeri ulaganjem u infrasturkturu, u socijalnu infrastrukturu, i u škole, i u vrtiće i sve što zapravo jednoj mladoj obitelji treba u ruralnom prostoru, jedan je od preduvjeta da ljudi ostaju u tom prostoru. I ono što je još možda važnije od toga, da se osiguravaju novi poslovi, da se nekakvi industrijski objekti ili turistički sadržaji zasnivaju i grade upravo u ruralnim područjima', rekao je Grčić.

'Jedan od ključnih dijelova HDZ-ova programa je poljoprivreda - sustavi navodnjavanja koi će unarpijedii hrvatsku poljoprivredu. Danas zaista na raspolaganju ima mnogo novca u europskim fondovima, posebno za poljoprivredu, poebno za manje razvijene krajeve. Nažalost to aktualna Vlada nije iskoristila', kaže Milošević.

'Mi se zalažemo da se vrednuje znanje, školovanje, i upravo ovo što se događa na terenu, a to je da se stranačke iskaznice pretpostavljaju diplomama, to je grozna poruka koju su baš političari poslali', kaže  Alen Baščevan iz ORAH-a.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook