Nacionalni interes

Izgradnja ceste nije ni blizu svog početka, a već diže prašinu

Slika nije dostupna
Priča o Jadransko jonskoj autocesti tek je u povojima. Mogla bi se počet gradit za 15 godina. A već je podigla prašinu. 'Nije problem te autoceste u budućnosti samo zbog turizma nego je tema kamionski promet koji bi trebao ići na jug za Albaniju i Grčku i onda se postavlja pitanje želimo li imati teški kamionski promet na svom uskom pojasu u dijelu gdje mi razvijamo turizam na prirodnim vrijednostima ili ne ali to je zaista tako preuranjeno', kaže ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš.

Buduća Jadransko-jonska autocesta, koja bi jug Balkana trebala spajati sa srednjom Europom, u Pločama će se nadovezati na Dalmatinu, te će kroz Popovo polje u BIH ići prema jugu. Spoj sa Hrvatskom mogao bi biti Osojnika ali i Konavala. S druge strane Hrvatski teritorij spajat će Pelješki most a do Dubrovnika, planira se, izgradnja brze ceste.

HDZ podupire gradnju jadransko jonske ceste ali ne želi da trasa ide kroz BiH. 'Od Ploča prema Dubrovniku smatramo da se autocesta treba graditi hrvatskim teritorijem. Iz jednostavnog razloga jer je to hrvatski nacionalni interes. Što i stoji u prostorno planskim dokumentima i strategiji prostornog razvitka žalosno je da Vlada RH to ne razumije', kaže Oleg Butković, predsjednik HDZ-ovog Odbora za promet.

Dubrovnik i jug Hrvatske od jadransko-jonske autoceste - uvjeren je predsjednik - mogu samo profitirati. 'Dubrovnik će s više pristupnih cesta biti povezan s autoputom. Uz to, autoput će vratiti život u dio Federacije BiH u kojem obitava dio hrvatskog naroda. Pelješki most, brze ceste i autoput komplementarni su projekti koji se ne isključuju, već međusobno upotpunjuju', smatra predsjednik Josipović.

Mrak Taritaš: Preuranjeno je govoriti kuda će ići autocesta

I Jure Radić koji već 35 godina kao znanstvenik raspravlja o jadransko jonskoj cesti - smatra da je prolazak kroz BIH bolje rješenje. 'Najljepše je to vidjeti baš u mojoj Baškoj vodi gdje mi sjednemo kroz tunel Biokovo za 5 minuta smo na autocesti to može imati i Dubrovnik sutra a da ne bude devastiran prostor uzak uz more', kaže Radić.

O Jadransko Jonskoj cesti, prisjeća se Radić, govorilo se i osamdesetih. Uvijek je, kaže, stav struke bio isti. Ono što nema veze sa jadransko jonskom autocestom a isto se spominjalo kao rješenje autocesta je Zagreb - Split - Dubrovnik. Ideja za nju pojavila se devedesetih.

Financirali bi je hrvatski građani, a izgradnju su obećavale i Račanova i Sanaderova vlada koja je čak i otvorila radove.

Od ceste nikad ništa. U vrijeme Ive Sanadera i radovi na Pelješkom mostu nekoliko su se puta otvarali. U vrijeme Jadranke Kosor malo su se zaustavljali pa opet započinjali.

Milanovićeva Vlada u startu je rekla da sama za te projekte nema novca. Onda je problem riješila Europska unija. Kao što će financirati i izgradnju Jadransko jonske ceste.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook