"Bojim se da je sve to malo preuranjeno. Imamo prostorne planove koji su na snazi, postoji prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je trasa autoceste u tom prostornom planu. Ovo je samo bilo rečeno da je sastanak i da se razgovara", kazala je ministrica na konferenciji za novinare zagrebačkog HNS-a.
Pročitajte i ovo
Naglasila je da će se do 2020. analizirati što je za Hrvatsku najprihvatljivije s obzirom na zaštitu okoliša i prirode i ostale interese. "Ta buduća autocesta eventualno bi mogla ići negdje oko 2030., kroz petnaestak godina. Ovoga puta je to samo stavljeno na stol, tu su bili i premijeri drugih zemalja", rekla je Mrak Taritaš osvrnuvši se na neformalni sastanak premijera četiri države regije, koji je održan u ponedjeljak u Cavtatu.
"Riječ je o osjetljivom pitanju i prostoru s aspekta vrlo uskog dijela kojeg Hrvatska ima. Nekoliko trasa će zasigurno biti u istraživanju i vidjet će se koja je najprihvatljivija i najpogodnija", istaknula je Mrak-Taritaš.
Ministrica napominje i da nije riječ samo o turizmu već treba uzeti u obzir i budući kamionski promet prema Albaniji i Grčkoj.
"Postavlja se pitanje želimo li teški kamionski promet na svom uskom pojasu, u dijelu gdje razvijamo turizam na prirodnim vrijednostima. Ali to je sve tako preuranjeno. O tome se razgovara i mora se razgovarati", dodala je Mrak Taritaš.
Da bi Jadransko-jonska autocesta, koja treba povezati Sloveniju i Hrvatsku s BiH, Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom, mogla zaobići Dubrovnik jučer je najavio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
"Promatrajući zemljopisno okruženje Dubrovnika i mjere zaštite okoliša, gotovo je nemoguće da nastavak autoceste od Ploča ide kroz hrvatski teritorij iz ta dva vrlo jasna razloga", rekao je Hajdaš Dončić.
Njegova je izjava izazvala niz reakcija, a danas su je na konferenciji za novinare osudili čelnici HSLS-a. "To je u suprotnosti s nacionalnim interesima. Ni jedan partner okupljen na sastanku premijera ne bi tako reagirao kad bi se radilo o njegovu teritoriju. To je povijesna neodgovornost Vlade i Hajdaša Dončića, ministra opasnih namjera", rekao je predsjednik te stranke Darinko Kosor.
Na HSLS-ovoj konferenciji govorio je i prometni stručnjak Željko Marušić, koji se također protivi odustajanju od autoceste kroz Dubrovnik, a alternativnu brzu cestu smatra znatno nepovoljnijom varijantom s aspekta sigurnosti prometa. Uvjeren je da Vlada takvom politikom radi protiv nacionalnih, a pogoduje interesima velikih sila i susjednih zemalja.
Potpuno suprotno smatra Marušićev kolega, također prometni stručnjak Ivan Dadić, koji kaže kako Hrvatska neće ništa izgubiti ako se dio Jadransko-jonske autoceste izgradi preko Popovog polja u BiH, a ne kroz Dubrovačko-neretvansku županiju.
"To je, dugoročno gledano, dobro rješenje", kazao je Dadić Hini napominjući kako taj projekt neće biti realiziran tako skoro, a kada bude gotov i BiH i Crna Gora bit će u EU.
"Ako se Dubrovnik i šire dubrovačko područje dobro povežu s tri priključka na autocestu, to će biti dobro rješenje i za Dubrovnik i za BiH. Dubrovnik neće time ništa izgubiti, a cesta će biti puno jeftinija jer ide boljim područjem", ističe Dadić.
Smatra da bi Hrvatska pretrpjela veliku štetu ako bi se autocesta gradila uz obalu, jer bi izgubila najkvalitetniji prostor na tom uskom teritoriju, a i prostor bi bio posve devastiran.
Ocijenio je da smo "bili zaneseni i dijelom zaluđeni autocestama pa smo radili stvari na brzinu i napravili puno grešaka, a sada ne znamo što s njima".
"Od cestarine dobijemo malo novca, prometa nema, sustav naplate je neadekvatan, a autoceste nisu u dovoljnoj mjeri u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini", kaže Dadić. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Objavljeni detaljiSin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac
-
više ozlijeđenihFOTO Užas na Savi: Tragedija je upravo postala još veća, porastao broj preminulih, otkriveno iz koje su zemlje
-
Nestala u utorakPronađena djevojčica za kojom se tragalo u Zagrebu
