O toj je temi u Dnevniku Nove TV sa šefom HNS-a Ivanom Vrdoljakom razgovarala reporterka Sabina Tandara Knezović.
Rasterećenje plaća ili niži PDV, čija će biti zadnja?
Mi smo stav HNS-a i moj osobni stav već nekoliko puta izrekli. Moramo dodatno rasteretiti plaće da bismo povećali njihov neto iznos i dali potporu daljnjoj potrošnji. Može se razgovarati o snižavanju PDV-a. Pitanje je koji je kapacitet proračuna – horizontalno za 1 posto ili vertikalno u pojedinim sektorima – o tome će raspravljati koalicijski partneri. Izaći ćemo s najboljim mogućem rješenjem.
Premijer je bio vrlo jasan – to je predizborno obećanje i ide se u smanjenje PDV-a, a kasnije će se razmišljati o eventualnim dodatnim rasterećenjima.
To je potpuno legitimno – pitanje je samo trenutka i količine. Mislim da nam je prioritet smanjiti porezna opterećenja plaća i ukinuti najveću stopu od 36 posto. To govorim jer nam veliki broj znanstvenika, liječnika, pilota, IT stručnjaka odlazi u inozemstvu zbog preopterećenosti plaća na visokim razinama. To moramo hitno ukinuti.
Hoće li to biti vaš svojevrsni uvjet premijeru? Zoranu Milanoviću ste radili probleme s porezom na nekretnine...
Isto kao i sada s porezom na nekretnine.
Je li vam to dovoljno važno da biste se mogli ponašati na isti način?
Porezi su sigurno jedna od temeljnih politika. Naša nova moderna politika HNS-a - razgovor, suradnja, kompromis i rezutat...
Jeste li razgovarali o tome s premijerom?
Nekoliko puta – i s premijerom i s ministrom financija.
Koji su vam argumenti bili?
Da trebamo povećati plaće.
Kakav ste feedback dobili?
Oni su zainteresirani, samo trebamo vidjeti u kojem trenutku i volumenu.
U cijeloj ovoj priči gubi lokalna zajednica. Kako biste nadoknadili njihov gubitak?
To ne možemo više raditi. Jedinice lokalne i regionalne samouprave već su dovoljno izgubile iz svojih proračuna u nekoliko zadnjih godina, pa i u mandatu Vlade u kojoj sam ja bio član. Sva nadoknada mora ići iz općih poreznih prihoda.
Je li to izvedivo?
Izvedivo je, kako ne. To smo već sada napravili. Fondom za poravnanja jedinice lokalne samouprave koje su bile financijske potkapacitirane već sada su dobile dodatna sredstva iz državnog proračunu za bilo koju aktivnost. Ovo nije pitanje da teret nekih politika trebaju podnijeti gradovi, općine i županije, već proračun Republike Hrvatske, koji je ionako dosta centraliziran.
Zadnjih dana sa svih se strana slila lavina kritika Vladi, među njima su i kritike Predsjednice. Ima li temelja među tim kritikama? Čuli smo i strane investitore da sve stoji – što radi Vlada?
Jednim dijelom sigurno. Vlada je dovela obrazovnu reformu pred učionice...
Ali sada govorimo o investicijama…
Vlada sada ima rast od 2,5 posto u prvom kvartalu. Cilj je da imamo 2,8 posto. Postoji rast BDP-a, a vlada je povećala i kreditni rejting... Ima niz dobrih rezultata, ali nikad nema savršenog svijeta. Kada smo dobili poruku Europske komisije da ozbiljno krenemo s reformama, rekao sam da to treba shvatiti ozbiljno.
To se godinama govori, ali očito nitko ne provodi reforme dinamikom kojom bi trebalo.
Obrazovna reforma već je tu, prva faza porezne reforme primijenjena je s dobrim rezultatom. Sada ide druga faza porezne. Sve to ima svoju dinamiku, koja nije pretjerano brza. Trebamo ići u petu brzinu.
U kojoj ste sada brzini?
U trećoj...
Čuli smo Glavnog državnog odvjetnika o aferi Borg – što tu očekujete?
Nemam nikakve informacije o tome…
Neka pritvaranja?
Apsolutno se ne bavim time, to je pitanje za službe institucije. Ja kao predsjednik HNS-a i koalicijski partner Vlade radim na analizi porezne reforme – kako podići plaću i obrazovnu reformu ubaciti u veću brzinu.
Koliko će biti nezgodno ako istraga krene i premijer bude pozvan za svjedoka?
Trebaju svjedočiti svi oni koji mogu svjedočiti. Ja sam nekoliko puta sudjelovao na arbitražnim procesima i raznim drugim svjedočenjima.
Ali ovo je malo drugačije...
Ja nemam s time problem. Kad god mene država pozove da svjedočim ili sudjelujem u arbitražnim procesima, ja ću poštovati naš sustav.
Referendumske inicijative predale su potpise – HNS-u bi s obzirom na rejting čak moglo i odgovarati to da se spusti izborni prag.
To je populizam opasnih namjera. Ove su inicijative vrlo opasne i temelje se na populizmu koji je povela Željka Markić pa dobila podršku Živog zida. Ide se protiv manjina i to je kao da ja želim skupiti koji politički poen pa idem skupiti potpise protiv zastupnika dijaspore, pa sutra protiv Vatikanskih ugovora... Dobit ćemo podjele u društvu, a život nam se nije poboljšao. Želim pričati o obrazovanju, plaćama, snižavanju poreza na plaćama… Kao što smo čuli i premijera, Odbor za Ustav treba pitanja poslati na ocjenu ustavnosti. Osobno mislim da se Hrvatska previše bavi ovim temama, a ne onim sadržajnim. Ista ta inicijativa podnijela je ustavnu tužbu protiv uvođenja informatike u škole. To dovoljno govori o njihovim opasnim namjerama i populizmu kojim se žele ukinuti ne samo prava manjina nego i prava žena ili djece koji su zlostavljani.
Dobro, ali ima dovoljan broj ljudi koji to podržava.
Naravno, i oni su dio naroda. Gdje bi nas te inicijative dovele – bi li dovele do rasta BDP-a ili bismo možda imali veće plaće ili zaustavili iseljavanje.
Vratimo se na plaće – hoćete li vi prema premijeru ići s nekim modelom ucjene da tražite to rasterećenje...
Ne, nismo mi Most, razgovarat ćemo i tražiti najbolje rješenje. Napraviti kompromis i donijeti rezultat.
Ipak, s porezom na nekretnine ste na neki način ucjenjivali…
Kad smo objasnili SDP-u i HDZ da on nije pripremljen - shvatili su i odustali. Ne kažemo da u nekim fazama kada se dobro pripremi i analizira o tome ne bismo mogli razgovarati…
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.