Hrvatski zanstvenik svjetskog glasa Ivan Đikić prošlog je tjedna poslao otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem se osvrnuo na slučaj ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića i optužbe za plagiranje. Tom je prilikom napisao kako je Barišić počinio klasični plagijat, kopirao je dio rada jednog drugog znanstvenika bez citiranja, te naglasio da osoba koja ima plagijat u znanstvenom opusu ne može biti ministar znanosti i obrazovanja jer daje krivi primjer studentima, učenicima i znanstvenicima.
Đikić je u tom pismu dodao kako je prije dva tjedna razgovarao s premijerom te kazao kako se nada da će on shvatiti da je "ova mrlja nespojiva s dužnosti ministra i da će ga zamoliti da podnese ostavku".
Đikić je jutros poslao priopćenje s dokumentima koji ukazuju na proširenu praksu plagiranja i neetičkih radnji u znanstvenom radu ministra Barišića, a koje je pronašao njihovom analizom. Istaknuo je i kako su svi dokumenti prije dva dana poslani i osobno premijeru Plenkoviću te predsjedniku Sabora Boži Petrovu.
"Iako od 1992. godine radim izvan Hrvatske, i dalje se trudim biti prisutan u javnom životu u Hrvatskoj te se u javnom ophođenju koristim argumentima. Moji motivi su iskreni i jasni: fokus na mlade, znanost i obrazovanje…
Jako vrednujem kreativnost i talente kod djece i trudim se potaknuti ih na razvoj istih tijekom školovanja i zato zdušno, već skoro 20 godina obrazujem i pomažem mladima u Hrvatskoj. Osim toga od 2002 godine radim i fizički u Splitu gdje sam izabran kao profesor i gdje vodim Labaratorij za istraživanje tumora. Dolazim svake godine na nastavu studentima u Split. Ovo Vam pišem da ukažem da sve ovo radim iz dubokih vlastitih uvjerenja da se ovaj slučaj mora rješiti što prije, za dobrobit mladih u Hrvatskoj.
Ministar je obmanuo premijera i javnost kada je tvrdio da se radi samo o jednoj tiskarskoj grešci u jednoj maloj fusnoti. Nakon opsežne dokumentacije koju sam prikupio utvrdio sam postojanje plagiranja, niza neetičkih radnji, kopiranja rečenica i dijelova pasusa te zataškavanja prijašnjih radnji. To pokazuje da ministar Barišić opetovano i namjerno preuzima tuđe ideje kao svoje te da čini cijeli niz grešaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom čestitošću i stručnim znanstvenim radom.
Svi pokušaji relativizacije ovih ozbiljnih slučajeva plagiranja od Vlade RH su znanstveno neobranjivi i prije ili kasnije zbog tih razloga ministar će trebati odstupiti ako želite održati ikakve demokratske standarde zemalja EU-a koje ste obećali javnosti….Osobno sam otvoren za razgovor i raspravu o dostavljenim novim činjenicama", poručio je Đikić Plenkoviću i Petrovu.
U nastavku prenosimo primjere koje je Đikić prenio u današnjem priopćenju kao slučajeve Barišićeva plagiranja ili neetičnog prisvajanja, s Đikićevim komentarima:
1. Plagirao je tekst Stephena Schlesingera "Can Democracies be Organized" - u svom tekstu "Does Globalization Threaten Democracy?", na strani 301, bilješka 4, dva su odlomka gotovo doslovno prepisana, bez navođenja izvora.
2. Neetično je prisvojio ideju iz knjige Samuela P. Huntingtona "The Third Wave: Democratization in the Late 20th Century" - u istom svom tekstu kao iz prethodnog primjera, na strani 298, pokazalo se da je Barišić Huntingtonovu ideju o tri vala demokratizacije koristio kao svoju ideju/pokriće, a da nigdje u svom radu nije citirao autora i knjigu u kojoj je ta ideja izvorno iznesena.
3. Koristio je ideje iz knjige Carla Boggsa, "The End of Politics" kao svoje bez citiranja izvora - isti rad, stranica 299. Barišić preuzima ideje i neke formulacije iz Boggsove knjige, a ta knjiga se uopće ne citira u cijelom članku niti na jednom mjestu.
4. Nekorektno je prisvojio ideje iz knjige Roberta A. Dahla "On Democracy" (Yale University Press) - isti rad, stranice 299 - 300. Nekorektno je prenosio tuđa mišljenja na nekoliko mjesta, bez ikakvog citiranja originalnog izvora. Barišić u čitavom članku navodi izvor za samo jednu rečenicu preuzetu iz Dahlove knjige "On Democracy", međutim čak dvije stranice prije toga Barišić prepisuje niz ideja i formulacija iz Dahlove knjige ne dajući pritom nikakvu naznaku o njihovu pravom izvoru.
5. Koristio COPY/PASTE s Wikipedije. To je neznanstvena metoda koju je ministar Barišić koristio opetovno kopirajući dijelove informacija s Wikipedije a bez korektnog citiranja originalnih radova. Takve greške nisu dopuštene studentima na fakultetima niti znanstvenicima, a pronađene su u ovom radu ministra Barišića u više navrata:
Dokument 5 – Ministar Barišić prepisuje iz Wikipedije i griješi u navođenju izvora jer natuknica iz Wikipedije je krivo ukazivala na knjigu The End of History and the Last Man (1992), a pravi izvor tih informacija jest članak “The End of History?” objavljen 1989. u časopisu The National Interest. Barišić kopirajući Wikipediju pokazuje da vjerojatno nije pročitao originalni rad i da ne zna za njegovo postojanje nego je krivo kopirajući Wikipediju citirao i krivi izvor.
Dokument 6 – pokazuje da je ministar Barišić preuzeo više podataka i formulacija iz članka “Democracy” objavljen na Wikipediji. Barišić korišteći copy & paste kopira i pogrešno napisano ime autora jer se u tekstu iz Wikipedije prezime filozofa Fukuyame navodi na pogrešan način: “Fukayama”.
6. Promjene koje je ministar Barišić unio u kasnija izdanja svojega rada (Dokos 2010., str. 9 i Wischke [ur.] 2012., str. 238) pokazuju da se ne radi o “malom tipografskom propustu zbog kojeg se Barišić već ispričao”, već o ozbiljnim znanstvenim nepravilnostima, jer je u popravljenom tekstu ideja o tri vala globalizacije pripisana Samuelu P. Huntingtonu - i u glavnom tekstu i u fusnoti s referencom (Dokument 7).
7. Ministar Barišić je jučer popravio izvornu verziju svog članka u online izdanju časopisa Synthesis philosophica (Dokument 8) o čemu je izvijestio javnost na svojoj osobnoj stranici: http://www.pavobarisic.eu/hr/dossier_fusnota.html. Pokušavajući prikriti svoj originalni plagijat ponovo je napravio znanstvenu pogrešku. Na kraju fusnote dodao je sljedeću referencu: “Cf. Stephen Schlesinger, 'Can Democracies be Organized? ', Maxim News Network, 11/6/2008.”
Kratica “Cf.” stoji za “confer”, odnosno “usporedi”. Međutim, tekst fusnote nije nešto što treba USPOREDITI sa Schlesingerovim člankom, već se tekst uglavnom SASTOJI od Schlesingerova teksta preuzetoga od riječi do riječi. Dakle, opet nema propisnog citata s navodnim znakovima, već se čitatelje zavarava da je tekst Barišićev.
8. Barišićev članak je zaprimljen 21. prosinca 2007. (Dokument 9). Schlesingerov rad je objavljen na portalu 10. lipnja 2008. (Dokument 10), a Barišić citira “Maxim News Network, 11/6/2008”. Kako je Barišić uopće mogao citirati Schlesingerov članak koji je objavljen pola godine NAKON što je Barišić dovršio i poslao svoj članak u Synthesis philosophica?
9. Kako je moguće da u jednom radu bude toliko profesionalnih grešaka? Očigledno taj rad nije podvrgnut kritičnoj recenziji uredništva časopisa u kojemu je objavljen. Kad se pogleda Barišićev opus (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=009735), može se vidjeti da je u vrijeme dok je bio glavni urednik (1993.-2005.) dvaju “sestrinskih” časopisa - Filozofska istraživanja (na hrvatskom) i Synthesis philosophica (na svjetskim jezicima) - u svojim časopisima objavio čak 14 znanstvenih radova, dakle u prosjeku jedan rad godišnje.
"Urednici i članovi odbora odlučuju kome će se radovi poslati na recenziju i birajući 'prijateljske recenzente' često se događa da uopće ne postoji profesionalna ni kritička recenzija.
Zaključak: Utvrdio sam postojanje plagiranja, niza neetičkih pogrešaka, krivih citata, kopiranja rečenica i dijelova odlomaka, te zataškavanja prijašnjih propusta. To pokazuje da ministar Barišić više puta preuzima tuđe ideje i predstavlja kao svoje te da čini cijeli niz grešaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom čestitošću i stručnim znanstvenim radom.
Prvenstveno jer je plagiranje službeno potvrđeno od najvišeg relevantnog tijela u Republici Hrvatskoj, Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji imenuje Hrvatski sabor, te uz ove dodatne činjenice koje sam pronašao smatram da je sve to dovoljno da odgovorni ministar osobno podnese ostavku jer se radi o kršenju akademske čestitosti i političkoj odgovornosti njegove važne pozicije. Brojnost ozbiljnih znanstvenih pogreška jednostavno su nespojive s obavljanjem funkcije ministra znanosti i obrazovanja.
Moji osobni motivi za uključivanje u raspravu ovog slučaja su jasni: ustrajavanje na akademskoj čestitosti te uvođenje nulte tolerancije na plagiranje u Hrvatskoj. Uključio sam se u ovu raspravu tek kada je službeno donesena odluka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koja nas sve obvezuje da ne relativiziramo plagiranje u Hrvatskoj", napisao je Đikić.
Apel Premijeru Vlade Republike Hrvatske gospodinu Andreju Plenkoviću
"Poštovani gospodine Plenkoviću, nadam se da uviđate, da se uopće ne radi o maloj fusnoti niti o tiskarskoj grešci, kako Vas je ministar do sada uvjeravao.
Uviđam da ste u svom diplomatskom odgovoru koristili izjavu “U ovom trenutku on ima moje povjerenje” - pitanje je do kada? Ono što je meni osobno najžalosnije jest da svakim danom odugovlačenja šaljete sljedeću poruku mladima u Hrvatskoj: Znanje je nevažno, važnije je kopiranje.
Kako ćete se osjećati Vi ili bilo koji roditelj kada tijekom nedjeljnog ručka pita svoje dijete:
P: Kako je bilo ovaj tjedan u školi?
O: Dobro, napisao sam dva eseja. Bilo je lagano. Dobio sam 5.
P: O čemu si pisao/la?
O: Ne znam. Mi u školi koristimo COPY&PASTE iz Wikipedije. Uopće ne stignem proučiti samu temu jer brzo kopiramo.
Je li takva obrazovna metoda dobra za mlade u Hrvatskoj? Nama je neophodno uvođenje više STEM sati u obrazovni sustav, ali može li se to svesti samo na funkcije CUT, COPY, PASTE bez razumjevanja? Ako se ne slažete s takvim obrazovnim sustavom, onda porazgovarajte s ministrom Barišićem još jednom i upitajte ga je li koristio iste metode i u drugim svojim znanstvenim radovima objavljenima u svojim časopisima?"
Apel predsjedniku Sabora RH gospodinu Boži Petrovu
"Poštovani gospodine Petrov, preuzimanjem funkcije predsjednika Hrvatskog Sabora obvezali ste se na održavanje visokih kriterija političke odgovornosti u društvu. Javno ste naglašavali da ćete djelovati iskreno, moralno i odgovorno. Prema Vašim riječima, tvrdili ste da niste isti kao HDZ i SDP te da ćete biti korektiv negativnosti koje su te velike stranke u Hrvatskoj generirale godinama.
Osobno se nadam da iskreno podržavate politiku NULTE TOLERANCIJE na plagiranje, krađe i druge malformacije u Hrvatskoj. Na temelju pravorijeka Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koje imenuje Hrvatski Sabora o plagiranju ministra Barišića, molim Vas da tu odluku prihvatite kao obvezujuću i djelujete u tom smjeru prema Vladi Republike Hrvatske.
Odluka toga najvišeg državnog tijela za etiku u znanosti u Republici Hrvatskoj je do sada najvažnija službena odluka u ovom konkretnom slučaju.
Stoga apeliram na Vas da razmotrite nastalu situaciju jer su političke štete u zemlji već sada očigledne. Nastavak javnog djelovanja ministra kojemu je Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju službeno utvrdio plagiranje uzrokuje eroziju moralnih i stručnih kriterija te ukazuje na nedodirljivost političara u našem društvu protiv čega ste se javno zalagali.
Apeliram još jednom na Vas i premijera Plenkovića da Vlada RH što prije postavi ministricu ili ministra koji će svojim imenom i životopisom uvesti visoke stručne i moralne kriterije u taj resor te doprinijeti uvođenju konsenzusa u društvu o neophodnim promjenama u obrazovanju u Republici Hrvatskoj.
Srdačan pozdrav, Ivan Đikić."
Premijer ne odustaje od podrške Barišiću
Na današnjem aktualnom satu u Hrvatskom saboru premijera Plenkovića zastupnik SDP-a Damir Tomić pitao je kada će razriješiti ministra znanosti i obrazovanja zbog plagiranja, osobito nakon današnjeg priopćenja poznatog hrvatskog znanstvenika Ivana Đikića.
"Jeste li čitali taj članak? Ja sam ga detaljno pročitao, vidio sam koliko ima fusnota. Samo jedna fusnota nije bila napisana kako treba, i to je ministar tada sam uočio, prije nego što je bilo tko pokrenuo bilo kakav postupak provjere. Članak je potom objavljen u nekoliko časopisa s ispravnim i korektnim citiranjem. Ministar je dao vrlo korektna pojašnjenja. Dobro ga poznajem. Radi predano i stručno.
Ne bih želio da jedna takva mala, tiskarska ili neka druga greška, njemu nanese štetu ili destabilizira Vladu. To se neće dogoditi. Problem je apsolutno prenapuhan. Ne želim ulaziti u interese i motive političkih stranka pa i ljudi u akademskoj zajednici. Ne vidim zašto bismo godinama nakon objave članka imali ovakvu raspravu o temi koja ne zaslužuje ovoliku energiju i vrijeme da se njome bavimo", pojasnio je premijer Plenković.
"Jeste li pročitali dokumente koje je posao profesor Đikić? Mislim da niste", kazao je Tomić zaključivši: "HDZ-u odgovaraju što neobrazovaniji građani jer su takvi uglavnom vaši glasači."
Cjelovito priopćenje s primjerima koje je Đikić istaknuo možete pročitati u nastavku.