IT tvrtke su prošlu godinu, jednostavno rečeno, rasturile. Prihodi su premašili 17 milijardi kuna uz izvoz od 7 milijardi i 200 milijuna. Otvoreno je gotovo 3000 radnih mjesta. S tim da su ovo preliminarni podaci i nisu sve tvrtke još objavile izvješća.
"U 2021. je zanimljivost da su najviše rasle ove male firme do 20 zaposlenika koje bilježe rast čak oko 50 posto", rekla je Tajana Barančić iz udruge Hrvatski nezavisni izvoznici softvera - CISEx. No, susreću se i s problemima.
Vodi se nemilosrdna borba poslodavaca za kvalificirane stručnjake. Klijenti stižu iz Amerike, Kanade, Australije, Njemačke, a tvrtka Dennisa Puzaka u posljednjih godinu dana otvorila je 10-ak radnih mjesta. "Otvorili bismo i više da uspijevamo naći radnu snagu, tj. nije naš problem toliko nalaženje radne snage, ima interesa, ali mi smo izbirljiviji pa tražimo najkvalitetnije ljude", rekao je Puzak.
Njih je teško i zadržati. Nemalo puta je IT sektor tražio da se konkretnije porezno rasterete plaće. To bi, kažu, pomoglo. "Jako bitno je da su izdašnija sredstva za inovacije i razvoj iz EU fondova, zato što nam ljude zadržavaju projekti koji su zanimljivi, zahtjevni, koji su ono nove tehnologije koje su izazovne. Tako da se nadamo da će biti što više toga", rekla je Barančić.
"Poslodavci su se, zapravo, pod navodnike počeli tući za ljude. I zapravo svi nude sve veće i veće plaće. Tako je prije par godina,15.000 kuna bila dobra plaća za jednog programera, sad je već 20.000, neke firme nude i 30.000 kuna - pričamo o netto iznosima", dodao je Puzak.
Uz postojeća davanja teško je zadržavati stručnjake. Može li se IT, jedna od najbrže rastućih grana, konkretnije rasteretiti da bude globalno konkurentna? U Ministarstvu financija kažu - nizom mjera ostvareno je rasterećenje plaća.
"Samo promjene u poreznom sustavu ne mogu riješiti sve potrebe razvoja i konkurentnosti poslovanja. Ministarstvo financija će nastaviti pratiti i analizirati potrebe tržišta i poduzetnika te u
skladu s fiskalnim okvirima predlagati daljnja porezna i administrativna rasterećenja", poručili su iz Ministarstva.
Jučer su, kažu nam, dobili hladan tuš iz Ministarstva gospodarstva vezan uz natječaj za bespovratna sredstva za digitalizaciju. "Prema kojem ispada da u principu kompletan IT nije prihvatljiv. Kako je to moguće? Dakle, IT firme nisu prihvatljivi prijavitelji za djelatnost IT-ja. A zašto - to ćete morati njih pitati. I mene, evo, isto stvarno interesira", rekla je Barančić.
Pitali smo i Ministarstvo za pojašnjenje.
"Cilj ulaganja iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost je potaknuti strukturne promjene u gospodarstvu Hrvatske te omogućiti oporavak onih sektora koji su pogođeni pandemijom COVID-19. Prema službenim statističkim podacima, trgovina na malo u 2021. godini realno je rasla za 12,1% u odnosu na godinu prije, a sektor informacija i komunikacija 12%.
Navedene djelatnosti nisu isključene iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost, već imaju pristup jamstvenim i kreditnim programima koji se provode putem agencije Hamag-Bicro i Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Također, tvrtke iz IKT sektora će u provedbi programa 'Bespovratne potpore za digitalizaciju' sudjelovati i kao pružatelji usluga korisnicima koji se kvalificiraju za dodjelu ugovora", stoji u odgovoru koji smo primili.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr