U trenutku kada je Slovenija uvodila euro postavilo se pitanje hoće li se dogoditi inflacija, odnosno povećanje cijena uslijed ''zaokruživanja'' iznosa. Rezultati istraživanja javnog mnijenja o uvođenju eura provedenog u Sloveniji nakon ulaska u europodručje pokazali su kako je strah bio veći negoli se taj ''crni'' scenarij zaista dogodio.
Međutim, sitnih odskakanja je bilo i na to se treba paziti i u Hrvatskoj. Prije uvođenja eura Slovenci su kavu plaćali dvije marke, a nakon promjene valute ista kava koštala je jedan euro. Dakle, zbog konverzije na preračunatu cijenu dodao se dodatak i proizvod je postao skuplji. Iako je riječ o blagom i jednokratnom povećanju te je doprinos uvođenja eura stopi inflacije iznosio u prosjeku svega 0,2 postotna boda, Hrvati izražavaju zabrinutost te žele znati na koji će se način to kod nas nadzirati.
Primjerice, ako bi stopa inflacije u državi u normalnim okolnostima iznosila 2,0 %, zbog utjecaja uvođenja eura ta bi stopa porasla na 2,2 %. Nakon uvođenja eura u Slovačkoj 1. siječnja 2009. zabilježen je jednokratni učinak na rast inflacije od 0,3 postotna boda, a sličan učinak primijećen je i 2007. u Sloveniji te na Malti i Cipru u 2008. godini, objasnili su iz HNB-a.
Zašto je kreiran Etički kodeks i na koji način štiti potrošače?
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kreiralo je Etički kodeks za zamjenu hrvatske kune eurom. Upravo zbog pitanja hoće li pojedini poslovni subjekti iskoristiti uvođenje eura za neopravdano povećanje cijena nastao je ovaj kodeks. U suradnji s Koordinacijskim odborom za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača uspostavljen je Etički kodeks kao jedan od mehanizama koji će doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače te omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura u Republici Hrvatskoj.
Prva točka u Etičkom kodeksu navodi da se postupak uvođenja eura neće zloupotrijebiti za neopravdano povećanje cijena roba i usluga unatoč tome što se cijene formiraju na temelju ponude i potražnje na slobodnom tržištu.
U kodeksu, između ostalog, stoji i da će fiksni tečaj konverzije bit istaknut na računima, u prodajnom prostoru, mjestu pružanja usluga odnosno na internetskim stranicama na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način s ciljem što jednostavnijeg preračunavanja i usporedbe cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti za potrošače.
Također, navedeno je da u razdoblju dvojnog optjecaja posebna pozornost mora biti posvećena pravilnom i jasnom preračunavanju ostatka iznosa koji se potrošaču mora vratiti u eurima.
Zanimljivo, čak će popis aktivnih poslovnih subjekata koji su pristupili Etičkom kodeksu biti javno objavljen.
Kako poštivanje kodeksa izgleda u praksi?
Etički kodeks jedna je vrsta garancije povjerenja koji potrošačima osigurava pouzdano i transparentno uvođenje eura, a poslovni subjekti, poput Lidla, koji mu pristupe jamče zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura.
Također, pristupnici kodeksa stječu pravo na postavljanje vizualne identifikacijske oznake – logotipa i slogana, na svojim prodajnim mjestima i mjestima pružanja usluga. Zasad možemo potvrditi da su bili transparentni u dvojnom iskazivanju cijena, a očekuje se da će ta praksa biti nastavljena i pri konverziji.
U publikaciji koju je 2017. godine objavila Hrvatska narodna banka pod nazivom "Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj" autorica Andreja Pufnik analizirala je pregled iskustava zemalja članica europodručja povezanih s učinkom konverzije nacionalnih valuta u euro na kretanje potrošačkih cijena.
Zaključeno je da porast cijena tijekom konverzije najčešće može biti posljedica prelijevanja troškova konverzije na potrošače, učestalog zaokruživanja cijena naviše kako bi njihov iznos dosegnuo novu atraktivnu razinu te uvjerenja poduzeća da potrošači ignoriraju male promjene cijena tijekom navikavanja na novu valutu, koje zahtijeva dodatan napor u smislu preračunavanja cijena, prisjećanja starih cijena i sl., te nastoje tu situaciju iskoristiti kako bi povećali svoje profitne marže.
U analiziranim državama zabilježen je nešto izraženiji rast cijena zbog konverzije kod manjeg dijela proizvoda, pretežno uslužnog sektora, kao što su usluge u restoranima i kafićima, usluge smještaja, frizerske usluge, različiti popravci, kemijsko čišćenje, rekreacijske i sportske usluge te slično.
Sve to govori nam da bi učinak konverzije i u Hrvatskoj trebao biti blag, a postoje i procjene kako bi to moglo iznositi oko 0,20 postotnih bodova (na povećanje indeksa potrošačkih cijena), odnosno oko 0,37 postotnih bodova (na povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena) u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Lidl po najvišim profesionalnim standardima.