Zašto se ti podaci drže u tajnosti, ali i zašto imamo nepotrebnu reprizu otprije dvije godine s pretjeranom kupovinom namirnica, odgovara predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović u razgovoru s novinarkom Martinom Marčinko.
Ponovno ste izabrani za predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, koja su dva najveća izazova s kojima se poljoprivrednici susreću?
U ovom trenutku postoji niz izazova s kojima se poljoprivrednici susreću. Prije svega to je Europski zeleni plan po kojemu određeni kriteriji trebaju biti do 2030. godine napravljeni, kako bi poljoprivrednici zadovoljili određene kriterije, traženja i želje Europske unije, a zapravo sve u cilju i svrsi boljeg života europskih potrošača. To je ono što je u ovom trenutku izazovno, uz ovu situaciju koja se sada dogodila na istoku Europe i bojazni da će Europa ostati bez određenog hranidbenog dijela proizvoda.
Govorimo li o aktualnoj situaciji dogodila se takozvana repriza otprije dvije godine. Ljudi su pohrlili u dućane po ulje i brašno, a neke su trgovine uvele ograničenu kupnju namirnica. Govori se kako je to zbog panike, a ne zbog nedostatka, što vi kažete?
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori smatramo da je to više stvar panike. Mi smo u Hrvatskoj samodostatni, posebno što se tiče pšenice i žitarica, ali i dobrim djelom uljarica. Nema potrebe za nakupljanjem velikih količina ulja, brašna i svega.
Možemo li očekivati zabranu izvoza određenih poljoprivrednih proizvoda i jesmo li je ikada imali?
Za sada ne, smatramo da u ovom trenutku nema potrebe za istim. Ako bi došli do nekih većih stupnjeva razaranja ili bi se rat proširio, onda možemo i tu temu staviti na dnevni rad, ali u ovakvim trenucima kao što je sada mislim da nema potrebe. Pogotovo jer imamo dovoljno žitarica do sljedeće žetve.
Jesmo li ikada do sada imali zabranu izvoza?
Ne da bih bio upoznat. Pogotovo ne u slučajevima kada to nije bio neki veterinarski zahtjev ili nešto drugo. Zbog nekih ratnih razloga ili slično nismo imali.
Kada govorimo o robnim zalihama, one su obavijene velom tajne. Ono što smo uspjeli saznati jest da imamo 220 skladišta u kojima imamo zalihe vrijednosti pola milijarde kuna, no u tome su prehrambene namirnice 46 posto, ostalo su neprehrambene. Zašto se sve skriva i imate li vi kakve informacije o tome?
Zapravo to je normalna procedura i iz sigurnosnih razloga su takve stvari uvijek državna tajna. Robne zalihe spadaju dijelom pod državnu tajnu jer, ako bi ne daj Bože došlo do nekih napada, a točno se zna u kojim se mjestima čuvaju robne zalihe, onda bi to bile mete napada, a to nije potrebno. Drugi par cipela je to što bismo mogli imati malo više tih robnih rezervi, za duži period neovisnosti. Kao što je ministar nedugo napomenuo, mi ih imamo za otprilike 30 dana robnih rezervi što je u slučaju neke veće nepogode premalo.
Kada smo kod robnih zaliha, imamo 220 skladišta, no kakvi smo općenito sa skladišnim prostorom u Hrvatskoj?
Mi smo zapravo nedostatni za neki duži period, odnosno, nemamo dovoljno raspršenih robnih zaliha. Mi u Poljoprivrednoj komori smatramo da ih treba biti za duži period, osobito što se tiče prehrane, i da budu raspršena na više manjih mjesta. Ako dolazi do, ne daj Bože, nečega, onda je bolje da su te robne zalihe na puno mjesta raspršene tako da se puno teže do njih dođe.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!