Višak u blagajni, koliko god nevjerojatan za hrvatske prilike, osjetit će i građani, najavljuju iz Vlade - i to u vidu poreznog, administrativnog i neporeznog rasterećenja. Dok se na administrativnom i neporeznom rasterećenju radi, doduše jako sporo, vladajući najavljuju snižavanje opće stope PDV-a. Poreza od kojeg se prikupi više od 50 posto prihoda.
"Hrvatska je 2017. ubrala PDV-a oko 48 milijardi kuna. Samo za usporedbu usred krize 2009. godine to je bilo 38 milijardi kuna sa stopom od 22 posto i sve zemlje EU su povećavale opću stopu PDV-a, uključujući i Hrvatsku kako bi taj deficit koliko toliko obuzdale", pojašnjava Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Danas višu stopu PDV-a od Hrvatske ima jedino Mađarska – i to 27 posto. Iako još nikakvih konkretnih analiza snižavanja ove stope nema, u akademskoj su zajednici mišljenja - koja su se mogla čuti na prvoj Poreznoj konferenciji organiziranoj u Hrvatskoj - podijeljena.
"Treba biti itekako oprezan, jer smo 19 godina imali deficit te smo nagomilali veliki dug. Preostaje nam puno uravnoteženih proračuna i puno suficita da bi taj dug mogli vratiti. I zato sa snižavanjem opće stope PDV-a treba biti relativno oprezan i tajming treba biti kada gospodarstvo još možda malo se oporavi", smatra Nika Šimurina, Ekonomski fakultet Zagreb i nastavlja:
"Dosadašnja iskustva u RH sa sniženim stopama i s nultom stopom bila su dosta loša, odnosno nisu dovela do adekvatnog sniženja cijena tih proizvoda i usluga koje su bile oporezivane s nižom stopom te stoga nakon 20 godina primjene PDV-a mislim da bi bilo bolje ići na sniženje opće stope, a smanjivanjem broja sniženih stopa te rasterećenje u sustavu poreza na dohodak".
Da bi se jedni porezi smanjili, druge treba povećati
Upravo rasterećenje rada, drugog najvećeg poreznog prihoda države, poslodavci već dugo zazivaju.
"Nadamo se da će vlada i u budućnosti raditi na tome da nađe načina kako da smanji poreze na rad kako bi ljudi imali i veći raspoloživi dohodak i kako bi poslodavci imali niže troškove u usporedbi s nama konkurentnim tranzicijskim zemljama koje imaju značajno niže poreze na rad", kaže Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive.
"Javlja se nova potreba –spriječiti iseljavanje, a to je i zbog demografskih razloga, odnosno iseljavanja i stvaranja konkurentnih radnih mjesta koji doprinose većoj dodanoj vrijednosti, spominju se najčešće informatičari pa i druge djelatnosti, primjerice farmaceutska industrija – kako bi se zadržala ta radna mjesta njima se nešto treba dati odnosno olakšati im poreznu poziciju te na taj način možemo utjecati i na konkurentnost gospodarstva, radne snage ali i dobrim dijelom spriječiti iseljavanje", pojašnjava Šimović.
No, da bi se neki porezi smanjiti potrebno je druge povećati. I tu, slažu se stručnjaci, ima prostora. Osobito u pogledu posebnih poreza.
"Tu RH u odnosu na druge zemlje ima izrazito mali broj takvih posebnih poreza. Znamo da su to kava, bezalkoholna pića, automobili itd. Tu svakako ima prostora za uvođenje nekih novih trošarina kojima bi se onda kompenziralo smanjene poreznih stopa", ističe Šimurina.
Prostora za veće ubiranje prihoda ima i u oporezivanju kapitala.
"To je ono što se potencira – malo povećati da tu postoji prostor, odnosno porezna osnovica za porezno povećanje porezne presije ili ti bolje reći preraspodjele. Da bi negdje mogli smanjiti tu možemo malo povećati", zaključuje Hrvoje Šimović.
No, konačna odluka o tome tko će više, a tko manje platiti, bit će politička.
Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.