Inflacija divlja, Ćorić priznao: "Vjerojatno ćemo imati ponajveću stopu u eurozoni"

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku su u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku, dok podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najveću inflaciju u eurozoni.

Značajan je skok međugodišnje stope inflacije u odnosu na veljaču, kada je iznosila 3,8 posto, te siječanj (3,4 %) i prosinac (3,3 %).

Na rast cijena dominantno su utjecale cijene energije.

Naime, promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), energija je u ožujku u odnosu na ožujak 2025. poskupjela za 11,3 posto, usluge 7,8 posto, a hrana, piće i duhan 3,9 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi pojefitinili su za 0,6 posto.

Na mjesečnoj razini, energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto te hrana, piće i duhan, za 0,1 posto.

Prema podacima Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku 2026. u odnosu na ožujak 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,7 posto, dok su u odnosu na veljaču ove godine više za 1,2 posto.

Eurostatove tablice pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, a nakon nje slijedi Litva s 4,5 posto.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za ožujak 2026. objavljuju se 16. travnja.

Oglasio se Ćorić

Ministar financija Tomislav Ćorić dao je izjavu za medije o prvoj procjeni DZS-a za inflaciju u ožujku. 

Prema Ćorićevim riječima, inflacija je u ožujku prvenstveno ubrzala zbog "udara" rasta cijena energenata u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, što je posljedica ratnih sukoba na Bliskom istoku.

U strukturi hrvatske inflacije, dodatan doprinos rastu daje sektor usluga. S druge strane, dobra vijest je da su na godišnjoj razini pale cijene industrijskih proizvoda, kao i činjenica da je u segmentu hrane, pića i duhana inflacija iznosila 3,9 posto, izjavio je.

Čorić je izjavio da se "jako teško" može doskočiti dijelu inflatornih pritisaka u segmentu energenata. "Niti Hrvatska niti neka druga članica eurozone ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok koji dolazi uslijed povećanja cijena nafte i plina na svjetskim tržištima", poručio je.

Poduzetim mjerama u proteklom vremenu, kazao je, Vlada je "djelomično apsorbirala i neutralizirala" taj šok, međutim to učiniti u potpunosti jednostavno nije moguće.

Kada je riječ o narednim tjednima i mjesecima, Ćorić se nada da će se kriza na Bliskom istoku smiriti, što bi trebalo dovesti do smirivanja cijena nafte. No ukoliko do toga ne dođe, upozorio je, Europu pa i Hrvatsku prije svega očekuje "dosta izazovno razdoblje" u segmentu cijena energenata.

Poručio je i da će Vlada učiniti sve da taj udar na hrvatsku ekonomiju bude što je moguće manji, pri čemu su joj na raspolaganju još jednim dijelom trošarine, onaj europski dio, kao i neki drugi alati "o kojima ćemo promišljati".

Na pitanje novinarke očekuje li da bi EU mogla ići ka zajedničkom spuštanju trošarina, kao i razmatra li Vlada uvođenje "plivajućeg PDV-a", Ćorić je rekao da vjeruje da će sve te teme "biti na stolu" ukoliko će cijena nafte nastaviti rasti ili se zadržati na ovim visokim razinama. "To mi djeluje kao jedna vrlo logična opcija", kazao je Ćorić.

"Hrvatska će imati nešto višu stopu inflacije od prosjeka eurozone, vjerojatno i ponajveću, prema informacijama koje imam", dodao je. Istaknuo je i da hrvatsko gospodarstvo raste znatno brže od prosjeka eurozone, što djelomično utječe i na povećane stope inflacije.

No, kazao je, tu je i struktura hrvatske ekonomije, što je nešto od "čega se ne može pobjeći i što je definitivno nešto na čemu treba kontinuirano raditi". "To nije jednostavno i ne može se dogoditi preko noći", poručio je Ćorić, koji je sudjelovao na zajedničkoj konferenciji HNB-a i EIB-a, posvećenoj digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva i korištenju umjetne inteligencije.