Procijenjena godišnja stopa rasta cijena u svibnju, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), najniža je od prošlogodišnje veljače, pokazuju Eurostatovi podaci.
U travnju iznosila je sedam posto. Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u svibnju stagnirale, nakon što su u travnju porasle za 0,7 posto.
Inflaciju je u svibnju zakočio pad cijena energije, za 1,7 posto u odnosu isti prošlogodišnji mjesec. U travnju bila je poskupjela za 2,4 posto.
Do ožujka cijene energije u eurozoni bilježile su dvoznamenkaste godišnje stope rasta zbog niske poredbene osnovice na samom početku 2022., prije ulaska ruskih postrojbi u Ukrajinu i niza zapadnih sankcija Rusiji.
U ožujku energija je u eurozoni bila neznatno jeftinija nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, a u travnju nešto skuplja.
Svježa hrana bila je u svibnju za 9,6 posto skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, gotovo kao i u travnju.
Kad se isključe cijene svježe hrane i energije, stopa inflacije u eurozoni iznosila je u svibnju 6,9 posto. U travnju iznosila je 7,3 posto.
Dvoznamenkastu stopu inflacije bilježile su i u svibnju baltičke zemlje i Slovačka. U Latviji i Slovačkoj iznosila je 12,3 posto, u Estoniji 11,2 posto, a u Litvi 10,7 posto.
U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije mjerena HICP-om u svibnju iznosila 8,3 posto, utvrdio je Eurostat, što je njezina najniža razina od prošlogodišnjeg ožujka. U travnju iznosila je 8,8 posto.
Najbliže su Hrvatskoj Italija i Slovenija sa stopama rasta cijena u svibnju od 8,1 posto.
Na mjesečnoj razini potrošačke cijene mjerene HICP-om porasle su u svibnju u Hrvatskoj za 0,6 posto, nakon 1,1-postotnog rasta u travnju.
Najblaže su na godišnjoj razini u svibnju porasle potrošačke cijene u Luksemburgu i Belgiji, za dva odnosno za 2,7 posto, prema prvim procjenama europskog statičkog ureda.