Radovi u stanu ili kući, dječja igra, lupanje vratima, (pre)glasna glazba, svađe, lajanje pasa pa čak i bučan klima-uređaj, sve su to situacije koje su mnogi od nas doživjeli, posebice ako žive u višestambenim građevinama.
Prvi je savjet svakako da pokušate mirnim putem riješiti problem - razgovarajte sa susjedima o buci koju stvaraju i na koji način se ona može umanjiti ili spriječiti.
Ako to ne urodi plodom, za različite situacije zbog kojih dolazi do buke imate određene načine kojima se možete zaštititi.
Primjerice, ako buka nastaje zbog radova u stanu, izvođači i vlasnici stanova dužni su se držati odluke o kućnom redu. Svaka zgrada donosi svoju odluku o kućnom redu te točno vrijeme u kojem nije dopušteno izvoditi radove treba provjeriti izravno u toj odluci.
Nerijetko se građani žale i zbog buke koju čine djeca prilikom igre. Iz Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada poručuju da u tom slučaju treba oprezno pristupiti te susjede-roditelje uputiti na kupovinu tepiha kako bi se zvukovi neutralizirali, barem u ranim i kasnim dijelovima dana.
Isto vrijedi i u slučaju nenamjernih zvukova nastalih zbog hodanja u cipelama s krutim potpeticama ili štiklama. Stanari im se također, dodaju iz Udruge, znaju žaliti na preglasno puštanje glazbe ili sviranje instrumenata, no i tu ih prvenstveno upućuju na komunikaciju.
Što poduzeti ako nema uzajamnog razumijevanja i dogovora?
Ako oblici uznemiravanja imaju obilježja narušavanja javnog reda i mira, potrebno je obavijestiti policiju, koja će utvrditi postoji li prekršaj te nadležnom sudu dostaviti izvješće. Ipak, u velikom broju slučajeva policija ne može utvrditi činjenice koje su dovoljne za pokretanje prekršajnog postupka jer nerijetko svi oblici uznemiravanja prestanu u trenutku kad oni dođu na lice mjesta pa sve ostaje na riječi oštećenog bez mogućnosti dokazivanja.
Zato je najbolje imati svjedoke događanja koji daju izjave, što sud može uvažiti i donijeti pozitivno riješenje.
Ako se usprkos svim poduzetim mjerama ne spriječi neželjeno ponašanje i čak se stanje pogorša, oštećenima preostaje pokretanje postupka pred nadležnim sudom. Sudu je potrebno dostaviti materijalne dokaze ili navesti svjedoke. Mogu se koristiti i podaci o eventualnim ranijim intervencijama policije.
Iz MUP-a o ovoj temi poručuju da suvlasnici zgrade mogu donijeti vlastite odredbe o kućnom redu kojima također mogu propisati i pravila glede buke i galame, ali za provedbu tog propisa policija nije nadležna.
No postoje i dvojbene situacije u kojima se određenim ponašanjem ili radom određenih uređaja stvara stanoviti intenzitet buke za koji se prema uobičajenom poimanju ne može utvrditi da je riječ o narušavanju javnog ili kućnog reda i mira te će u tim situacijama policijski službenici osobu koja je zatražila intervenciju uputiti da se za mjerenje intenziteta buke obrati nadležnoj Sanitarnoj inspekciji koja je ujedno i nadležna podnijeti optužni prijedlog za prekršaje iz oblasti Zakona o zaštiti od buke.
S tim u vezi, iz MUP-a predlažu da, ako smatrate da jačina buke ima obilježja narušavanja javnog reda i mira, zatražite intervenciju policije, a ukoliko smatrate da se radi o prekoračenju dozvoljene buke prema Zakonu o zaštiti od buke, da pomoć zatražite izravno od nadležne Sanitarne inspekcije, odnosno predstavnika suvlasnika zgrade.
Krajnja mjera - isključenje
Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao krajnja mjera navedena je i mogućnost isključenja iz suvlasničke zajednice. Ona se koristi samo slučajeve kad drugi vlasnici stanova više nemaju drugog izlaza iz nepodnošljive situacije osim da posegnu za isključenjem tog suvlasnika.
Tada suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova mogu odlučiti da će u sudskom postupku zahtijevati isključenje problematičnoga, ako za to postoji razlog.
Konkretne razloge za isključenje donosi Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u člancima 98 i 99, između ostalog:
- ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem učini tegobnim zajedničko stanovanje ostalim suvlasnicima ili počini kažnjivo djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti suvlasnika, ili pak osobe koja stanuje u kući, a nije riječ o djelima tako malog značenja da bi ih trebalo zanemariti;
- ako dijelove nekretnine koji su u njegovu vlasništvu kao posebni dijelovi ili dijelove koje rabe i drugi suvlasnici rabi na način koji znatno ide na štetu interesa drugih suvlasnika.
Nadalje, ako je neki suvlasnik nekretnine drugoga suvlasnika, koji ga ničim nije izazvao, povrijedio bezobzirnim, nepristojnim ili uopće nedoličnim ponašanjem, učinio mu tegobnim zajedničko stanovanje, ili je počinio kažnjivo djelo protiv njegove imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti ili nekoga od njegovih ukućana, a nije riječ o djelima tako maloga značenja da bi ih trebalo zanemariti, tada povrijeđeni suvlasnik, ako i nije dobio od drugih dovoljnu podršku da bi većina donijela odluku iz članka 98. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, može tužbom zahtijevati od ovoga da se ubuduće suzdržava od takvih postupaka.
Valja istaknuti i da se radnje i ponašanja suvlasnikova bračnoga druga i drugih članova obitelji koji s njim stanuju, kao i osoba koje s njegovim pristankom rabe dijelove nekretnine, a koje je on propustio spriječiti koliko je bilo moguće, uzimaju za radnje toga suvlasnika.
Ako ne znate koja su vaša prava, kako ih ostvariti, ako mislite da ste u pokušaju da ih ostvarite ostali oštećeni, obratite se nama. Javite nam što vas muči, a mi ćemo umjesto vas pitati institucije, češljati zakone, inzistirati na odgovorima i pokušati doći do rješenja. I pomoći vam. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.
Svoj problem pošaljite na reporter@novatv.hr