Prekovremeni rad sve je češći u mnogim djelatnostima, a kako bi se zaštitilo zdravlje radnika, zakon je postavio jasne granica koje trebaju održati zdrav balans između privatnog i poslovnog života.
Prekovremeni rad, definiran člankom 65. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), predstavlja rad koji se obavlja izvan ugovorenog punog ili nepunog radnog vremena. On je dopušten isključivo u slučajevima više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova ili drugih situacija prijeke potrebe.
Detaljno se ovom temom pozabavio Roko Čupić iz Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja pruža besplatnu pravnu pomoć osobama slabijeg imovnog stanja i pojedinim odabranim, osobito ranjivim socijalnim skupinama.
Kako je objasnio, poslodavac je dužan radniku izdati pisani zahtjev za obavljanje prekovremenog rada. Ako priroda prijeke potrebe onemogućava da zahtjev bude uručen prije početka rada, tada poslodavac može dati usmeni zahtjev, koji mora biti potvrđen pisano u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen. Ovaj mehanizam osigurava da su zahtjevi za dodatnim radom formalno evidentirani i transparentni, što u konačnici štiti prava radnika i omogućava kontrolu nad zakonitošću prekovremenog rada.
Zakon određuje i ograničenja trajanja rada kako bi se spriječilo prekomjerno opterećenje. Ukupno trajanje rada, uključujući redovni i prekovremeni rad, ne smije prelaziti 50 sati tjedno. Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 180 sati godišnje, osim ako kolektivnim ugovorom nije predviđen veći limit, ali maksimalno 250 sati godišnje. Takva ograničenja štite zdravlje zaposlenika i potiču učinkovitost te smanjuju rizik od profesionalnog izgaranja.
Zakonom o radu jasno je propisano da svaki sat prekovremenog rada mora biti plaćen uvećanom satnicom. Ona u većini kolektivnih ugovora i pravilnika o radu iznosi najmanje 50 % više od osnovne satnice. U slučaju rada nedjeljom, blagdanom ili noću, taj postotak može biti i viši.
Unatoč tome, praksa pokazuje da se ovo pravilo često zaobilazi. Inspekcijski nadzori Državnog inspektorata otkrivaju da dio poslodavaca radnicima umjesto novčane naknade nudi slobodne dane, što nije uvijek u skladu sa zakonom. Posebno ako se takva praksa ne provodi uz suglasnost radnika.
Tko ne smije raditi u prekovremenom režimu
Posebne skupine radnika uživaju dodatnu zaštitu. Maloljetnicima je prekovremeni rad potpuno zabranjen. Trudnice, roditelji djece do osme godine života te radnici zaposleni kod više poslodavaca; koji mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile. Kada se radi o dodatnom radu kod drugog poslodavca, matični poslodavac može naložiti prekovremeni rad isključivo uz pisanu izjavu radnika, dok poslodavac kod kojeg se obavlja dodatni rad to smije učiniti samo u izvanrednim okolnostima.
Ovakva pravila osiguravaju radniku pravo dobrovoljno odlučiti kada će raditi dodatno.
Poslodavac je također dužan voditi urednu evidenciju radnog vremena, uključujući prekovremeni rad. Evidencija je važna jer omogućava nadzor nad ukupnim trajanjem rada, kontrolu zakonitosti i zaštitu prava radnika.
Redovita evidencija također olakšava isplatu naknada za prekovremeni rad i pruža dokumentaciju u slučaju inspekcijskog nadzora.
Zaštita radnika
Prema istraživanju Hrvatske udruge poslodavaca, 38 % zaposlenih povremeno radi prekovremeno. Najviše ih je u privatnom sektoru, odnosno u malim i srednjim poduzećima. Prosječno, radnici u Hrvatskoj odrađuju 3,2 sata prekovremenog rada tjedno. Najviše prekovremenih sati zabilježeno je u građevini, zdravstvu, IT industriji i turizmu.
Poslodavac koji ne vodi evidenciju radnog vremena ili ne plaća prekovremene sate može biti kažnjen s 1.300 do 13.270 eura. Za ponovljene prekršaje kazne su više. Radnici imaju pravo prijaviti nepravilnosti inspekciji rada anonimno.
Ne znate koja su vaša prava? Kako ih ostvariti? Država se nije previše potrudila objasniti na što sve imamo pravo, ali mi smo tu da vam pomognemo. Jer ako imaš pravo - ostvari ga.
Svoju priču pošaljite na reporter@novatv.hr.