Dječji doplatak, novčanu naknadu koja se dobiva kao potpora odgoju i uzdržavanju djece, mogu dobiti roditelji čiji je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 618,02 eura mjesečno.
O pravu na doplatak za djecu odlučuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, ali i posvojitelj, očuh, maćeha, baja, djed ili druga osoba koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb ili joj je dijete povjereno na svakodnevnu skrb. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Doplatak za djecu korisnicima pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga samo u slučaju da je dijete kasnije upisalo prvi razred ili je zbog zdravstvenih razloga kasnije završilo.
Doplatak za djecu može se dobiti i za dijete na školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Iznimka je ako dijete pohađa srednju školu koja traje pet godina. Doplatak tada dobiva do završetka redovitog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 20 godina života.
Za dijete koje se školuje u skladu s propisima o školovanju djece s teškoćama u razvoju doplatak za djecu pripada i nakon navršenih 15 godina života, a najduže do 21. godine života.
Za dijete koje nakon prestanka bolesti nastavi redovito školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi, ali zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školu u predviđenom roku, pravo na doplatak za djecu produžuje se, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti, a najduže do 21. godine života.
Kad se doplatak ne može koristiti
Doplatak za djecu ne može se koristiti dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno.
Nadalje, doplatka neće biti ni za djecu s prebivalištem u inozemstvu i za djecu s boravkom u inozemstvu dužim od tri mjeseca, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno.
Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta u brak.
Dohodovni cenzus i iznos doplatka
Ne dobivaju svi korisnici isti iznos dječjeg doplatka. Zakonom o doplatku za djecu propisano je pet cenzusnih grupa prema kojima se određuju svote doplatka za djecu. Kojoj skupini pripadaju i koliki će iznos dobiti, korisnici mogu izračunati prema ovoj tablici.
Za dijete bez oba roditelja, dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta, potpuno nesposobni za samostalan život i rad, oduzeta im je poslovna sposobnost, lišeni su prava na roditeljsku skrb ili poslovne sposobnosti, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25 % (77,25 eura, 68,98 eura, 60,70 eura, 49,66 eura, 38,63 eura).
Za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, ili je lišen prava na roditeljsku skrb ili je lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, pripadajuća svota doplatka za djecu, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 15 % (71,07 eura, 63,46 eura, 55,84 eura, 45,69 eura, 35,54 eura).
Za korisnike koji pravo ostvaruju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji svota doplatka za dijete utvrđuje se neovisno o dohodovnom cenzusu i iznosi 77,25 eura.
Dodatak za drugo i treće dijete
Korisniku uz utvrđenu svotu doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 66,36 eura za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 66,36 eura ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 132,72 eura mjesečno ako koristi doplatak za troje i više djece.
Podnošenje zahtjeva
Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu pokreće se podnošenjem zahtjeva, koji se pak podnosi nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama HZMO-a prema mjestu prebivališta, putem e-Usluge HZMO-a, a može se podnijeti i usmeno na zapisnik. Zahtjeve je moguće predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske i u Mirovinskim informativnim centrima.
U zahtjevu treba navesti:
- identifikacijske podatke (OIB, ime i prezime) podnositelja zahtjeva, djece i svih članova kućanstva
- kao članove kućanstva podnositelj zahtjeva navodi bračnog/izvanbračnog druga i druge članove obitelji, pod uvjetom da zajedno žive, privređuju i troše ostvareni ukupni dohodak
- adresu
- je li podnositelj zahtjeva u braku ili izvanbračnoj zajednici ili sam uzdržava djecu
- u kojem je odnosu/srodstvu podnositelj zahtjeva s djecom za koju traži doplatak za djecu i u kojem je srodstvu s članovima kućanstva
- za članove kućanstva jesu li zaposleni ili primaju mirovinu izvan RH i u kojoj državi boravi li ili prebiva dijete za koje se traži doplatak za djecu izvan RH i ostvaruje li se za dijete doplatak za djecu u drugoj državi
- je li djetetu priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja.
Uz zahtjev za prvo ostvarivanje prava na doplatak za djecu prilažu se sljedeći dokazi:
Za podnositelja zahtjeva:
- dokaz o bračnom statusu (presuda o razvodu braka ili elektronički zapis iz sustava e-Građani o tome)
- potvrda MUP-a o statusu azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom i statusu člana njihove obitelji
- o prihodima ako su ostvareni u prethodnoj kalendarskoj godini: potvrda o isplaćenim naknadama zbog bolovanja koje je isplatio poslodavac na teret HZZO-a, potvrda o ukupno isplaćenoj svoti inozemne mirovine, potvrda poslodavca o ostvarenom netodohotku u inozemstvu
- potvrda banke o broju tekućeg računa na koji će se isplaćivati doplatak za djecu
- o skrbništvu, udomiteljstvu, o povjeravanju na svakodnevnu skrb: rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno odluka suda.
Za djecu za koju se traži doplatak:
- o rođenju: rodni list ili elektronički zapis iz sustava e-Građani
- o školovanju: školska potvrda o redovitom pohađanju osnovne ili srednje škole za dijete za koje se traži doplatak za djecu, ako se školuje u državi članici EU-a i navršilo je 15 i više godina života
- o priznatom pravu na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja djetetu: rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Uz svaki sljedeći podneseni zahtjev treba dostaviti dokaze koji se odnose na promjene u odnosu na već ranije dostavljene dokaze. Također, treba priložiti i dokaze o prihodima ako su ostvareni u prethodnoj kalendarskoj godini.
Pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva. Iznimno, za novorođeno dijete pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta.
Kada je pravo na doplatak za djecu već priznato, u svakoj sljedećoj godini od 1. ožujka ponovo se rješava o pravu na doplatak za djecu za tekuću godinu.
Ukupni dohodak kućanstva ostvaren u Republici Hrvatskoj utvrđuje se službenim putem. To znači da korisnik doplatka za djecu uz zahtjev ne prilaže dokaze o dohotku ili naknadama ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini, osim dokaza o naknadi za bolovanje koju je isplatio poslodavac na teret HZZO-a, ostvarenom netodohotku u inozemstvu, ukupno isplaćenoj svoti inozemne mirovine.
Izmjena donesenog rješenja
Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj područnoj službi/uredu HZMO-a prijaviti svaku promjenu nastalu tijekom godine koja može utjecati na promjenu utvrđenih uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu (rođenje djeteta, razvod braka, preseljenje, stupanje u radni odnos, prebivalište ili boravak djeteta u inozemstvu, zaposlenje korisnika ili bračnog druga u drugoj državi ili članici EU-a, stjecanje mirovine korisnika ili bračnog druga u drugoj državi članici EU-a, priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja djetetu, prestanak redovitog školovanja djeteta, stupanje u brak korisnika ili djeteta) ili na izmjenu svote doplatka za djecu (zbog prestanka radnog odnosa, umirovljenja, ostvarivanja prava na novčanu naknadu, promjene broja članova kućanstva, stjecanja prihoda u inozemstvu), i to u roku od 15 dana od nastale promjene.
Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činjenice i okolnosti u pogledu visine ukupnog dohotka kućanstva, korisnik stječe pravo na doplatak ili mu se povećava svota doplatka za djecu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon prijave nastale promjene.
Kada se u tekućoj kalendarskoj godini poveća ukupni dohodak kućanstva koji uvjetuje prestanak prava na doplatak, pravo na doplatak za djecu prestaje od prvoga dana idućeg mjeseca od dana nastale promjene, o tome se donosi rješenje, a isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu u kojem je nastala promjena.
Iznimno, kada korisniku doplatka prestaje pravo zbog gubitka svojstva osobe koja može biti korisnik ili dijete umre ili izgubi svojstvo za koje je utvrđeno pravo, isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu i bez donošenja rješenja, osim kada to korisnik izričito zahtijeva.
Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece, nadležno tijelo socijalne skrbi donijet će odluku o imenovanju posebnog skrbnika za isplatu doplatka za djecu i o tome izvijestiti HZMO.
Ako ne znate koja su vaša prava, kako ih ostvariti, ako mislite da ste u pokušaju da ih ostvarite ostali oštećeni, obratite se nama. Javite nam što vas muči, a mi ćemo umjesto vas pitati institucije, češljati zakone, inzistirati na odgovorima i pokušati doći do rješenja. I pomoći vam. Jer ako imaš pravo – ostvari ga.
Svoj problem pošaljite na reporter@novatv.hr.