Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) navela je u srijedu da su javne zdravstvene ustanove u pet godina uplatile više od 2,5 milijuna eura Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), te pozvala sve ravnatelje tih ustanova da obustave daljnje financiranje UPUZ-a javnim novcem.
"Prema podacima koje je HUBOL prikupio, javne zdravstvene ustanove u pet su godina UPUZ-u isplatile više od 2,5 milijuna eura za članarine, kotizacije i druge troškove. U prošloj u odnosu na 2021. godinu iznos koji UPUZ uzima iz javnog zdravstva se povećao za 120 posto", priopćio je HUBOL.
"Radi se o novcu koji je trebao služiti pacijentima, opremi, dijagnostici i zdravstvenim radnicima, a ne financiranju interesne udruge", ističe HUBOL i navodi kako se za taj iznos moglo kupiti 50 najsuvremenijih inkubatora za prerano rođenu djecu, PET/CT uređaj za jug Hrvatske ili dvije magnetske rezonance, za karlovačku i dubrovačku bolnicu.
To je 2,5 milijuna eura manje za poboljšavanje kvalitete palijativne skrbi. Taj se novac mogao usmjeriti i u edukaciju liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, za koju bolnice često tvrde da nemaju dovoljno sredstava, navodi HUBOL.
Za UPUZ kaže da se predstavlja kao udruga zdravstvenih ustanova, ali u stvarnosti djeluje kao interesna udruga njihovih ravnatelja. "Prema podacima koje je HUBOL dosad prikupio, najmanje 145 ustanova članice su UPUZ-a čije financijsko izvješće nije javno dostupno. Ako je novac javan, onda i podaci moraju biti javni", poručuje HUBOL.
Poziva ravnatelje, Ministarstvo zdravstva i osnivače ustanova da obustave daljnje financiranje UPUZ-a javnim novcem, ističući da sredstva trebaju biti usmjerena na pacijente, zdravstvene djelatnike i opremu.
Kako navodi HUBOL, među većim pojedinačnim uplatama izdvajaju se KBC Split (101.826 eura) te KBC Rijeka (97.085 eura), dok je KB Dubrava uplatila 63.758 eura. Slijede ih Opća bolnica Varaždin (49.946 eura), KB Sveti Duh (49.025 eura) i Opća bolnica Zadar (47.802 eura), a među istaknutijim uplatiteljima su i Opća bolnica Pula, slavonskobrodska bolnica, KB Merkur i Opća bolnica Šibensko-kninske županije.
HUBOL tvrdi da se o članstvu ustanova u UPUZ-u, kojeg nazivaju "reliktom bivšeg sustava", odlučuje diskrecijskom odlukom ravnatelja, a ne upravnih vijeća. Iako podržavaju pravo ravnatelja na udruživanje, smatraju da bi članstvo trebali plaćati "od svojih osobnih prihoda, a ne sredstvima javnog zdravstva".
Dodaju i da članstvo u UPUZ-u "ne pridonosi zakonitom i učinkovitom vođenju zdravstvene ustanove" i kao primjer navode tri klinička bolnička centra - Zagreb, Osijek i Sestre milosrdnice koji "nisu članovi UPUZ-a, a uspješno funkcioniraju" dodajući da je od nekoliko tisuća privatnih pružatelja zdravstvene skrbi, od malih ljekarni pa do velikih privatnih specijalnih bolnica, članova UPUZ-a tek desetak".
Dalje navode da udruge poslodavaca "imaju smisla kada zastupaju privatne poslodavce", ali da "u javnom zdravstvenom sustavu, poslodavca već predstavlja Ministarstvo zdravstva. Sudjelovanje privatne udruge ravnatelja u kolektivnom pregovaranju samo je skupo dupliranje uloge države", zaključuju iz HUBOL-a.
Navode i kako su od 170-ak javnozdravstvenih ustanova zatražili podatke o uplatama UPUZ-u od 2021. do 2025. no da ih je 15-ak u i nakon više zahtjeva i objašnjenja odbilo dati podatke o uplatama za razdoblje 2021.-2023., a da šest ustanova uopće nije odgovorilo na zahtjev HUBOL-a. To su Opća bolnica Gospić, Psihijatrijska bolnica Lopača, Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije i Ugovorna zdravstvena ustanova Ljekarna Korčula.
Odgovor UPUZ-a: Tvrdnje nisu utemeljene
Reagirajući na HUBOL-ove navode da su javne zdravstvene ustanove u pet godina UPUZ-u uplatile više od 2,5 milijuna eura, iz UPUZ-a su poručili da je riječ o ustavnom i zakonskom pravu na udruživanje.
"Pravo zdravstvenih ustanova na udruživanje njihovo je ustavno, zakonsko i međunarodno zajamčeno pravo", istaknuli su u priopćenju te dodali da takav ili sličan oblik udruživanja nije specifičnost Hrvatske, nego standard u gotovo svim europskim državama.
Osvrćući se na iznos koji navodi HUBOL, iz udruge kažu da se radi o zbirnim podacima bez konteksta te da ukupan iznos od 2,5 milijuna eura, promatran kroz razdoblje od pet godina i velik broj zdravstvenih ustanova, predstavlja razmjerno ograničen iznos na razini pojedine ustanove.
Kako navode, iznos članarine za 2025. iznosi 0,60 eura mjesečno po zaposleniku, pri čemu prihodi od članarina čine približno 50 posto ukupnih prihoda, dok se preostali dio odnosi na projekte i vlastite aktivnosti.
UPUZ odbacuje i tvrdnje o izvoru novčanih sredstava. "Tvrdnje da se radi o sredstvima 'uzetima od zaposlenika' ili 'od pacijenata' nisu utemeljene", poručili su te naglasili da je članstvo dobrovoljno i da ustanove samostalno odlučuju o izdvajanjima.
Ističući svoju ulogu u zdravstvenom sustavu, iz UPUZ-a su naveli da aktivno pridonose njegovoj stabilnosti i funkcionalnosti, uz sudjelovanje u zakonodavnim procesima i kolektivnim pregovorima.
Kao konkretan primjer djelovanja naveli su situaciju iz srpnja 2025. kada je HZZO smanjio limite bolnicama za 10 posto.
"Zajedničkom akcijom ravnatelja bolnica preko UPUZ-a te razumijevanjem ministrice zdravstva, limiti su vraćeni na prijašnju razinu, te povećani dodatno za čak 10 posto", istaknuli su te dodali da je to značilo "30 milijuna eura mjesečno više za bolnice".
Članstvo u UPUZ-u je dobrovoljno za razliku od HLK
U priopćenju su se iz UPUZ-a osvrnuli i na Hrvatsku liječničku komoru (HLK) te naveli da ta komora raspolaže s gotovo 25 milijuna eura u pet godina, što je deset puta više od UPUZ-ova proračuna, te da se HLK u značajnoj mjeri financira kroz obvezno članstvo liječnika, za razliku od dobrovoljnog članstva u UPUZ-HR.
Smatraju i da su istupi HUBOL-a motivirani pritiskom. "Smatramo da je osnovni cilj bio pritisak na ravnatelje da istupe iz UPUZ-a te da se naša udruga ušutka", ustvrdili su.
Iz HUBOL-a su ranije je naveli da su javne zdravstvene ustanove u pet godina uplatile više od 2,5 milijuna eura UPUZ-u te pozvali ravnatelje, Ministarstvo zdravstva i osnivače ustanova da obustave daljnje financiranje te udruge javnim novcem, ističući da sredstva trebaju biti usmjerena na pacijente, zdravstvene djelatnike i opremu. Također su ocijenili da je sudjelovanje privatne udruge ravnatelja u kolektivnom pregovaranju samo "skupo dupliranje uloge države".