Bivši kapetan o hrvatskim pomorcima na brodovima pod raketama: "Ne mogu svi napustiti brod"

Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca. Oko 170 kilometara dug i od 40 do 100 kilometara širok morski prolaz povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i dalje - Indijskim oceanom.

Kroz njega prolazi oko 20 posto svjetske trgovine prirodnim plinom i oko 25 posto pomorske trgovine naftom. U Perzijskom zaljevu je blokirano oko 200 tankera. Zbog prekida plovidbe kroz Hormuški tjesnac - u širem je području u zastoju oko 3200 brodova.

Na tim brodovima, praktički zatočenim u vodama oko Hormuškog tjesnaca je i značajan broj hrvatskih pomoraca. Koliko ih je točno i imaju li hrvatske institucije kontakt s njima, komentirao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman. 

"Mi smo u kontaktu sa svim hrvatskim državljanima, također su kontakti ostvareni s ministrom Olegom Butkovićem i državnim tajnikom Mihotićem. Oni su u kontaktu s njima, mi smo u kontaktu s njima, radi se o 229 pomoraca. Brodar će osigurati njihovu repatrijaciju, siguran povratak po isteku ugovora, a oni su na sigurnom. Inače 15 pomoraca također je bilo obuhvaćeno evakuacijom odnosno našom repatrijacijom nedavno iz Rijada i Dubaia", kazao je ministar.

Hrvatski pomorci u ratnoj zoni

Reporterka Dnevnika Nove TV Sofija Preljvukić razgovarala je o stanju na terenu s bivšim pomorskim kapetanom Sanjinom Dumanićem. 

Jedni kažu da pomorci imaju svu potrebnu pomoć, međutim drugi kažu da to ipak nije tako jednostavno i da su oni u velikoj mjeri u ovom trenutku prepušteni sami sebi.

"Offshore operacije su stale, a brodovi su maknuti od kopna. Brodovi su se udaljili od kopna jer su smatrali da su tako nešto sigurniji. Oni pomorci koji su bili na brodovima u luci su se iskrcali. Puno je teže s brodovima koji su daleko. Ne mogu svi napustiti brod. Jedan minimum ljudi mora ostati na brodu, ali opet je tu dilema kako će to firma organizirati, kome će dozvoliti da siđe s broda", napominje Dumanić. 

Sindikat pomoraca kaže da je sve organizirano, da postoje konzulati i ambasade. 

"Pa ja vjerujem da je to tako kad ljudi već dođu na kopno. Ali problem je dok oni s broda dođu do kopna, da prođu onaj gate, da izađu iz luke. Tek onda oni mogu ići prema konzulatima, ambasadama, prema aerodromima i tako dalje. Najveći je problem napuštanje broda, a to neće ići tako lako. Situacija je tamo vrlo teška, vrlo napeta. Oni su na brodu, gledaju rakete koje prolaze poviše njih. Oni su u strahu da neka raketa ne padne na brod. Zato su se neki brodovi i makli nešto dalje od kopna jer su uglavnom napadane rafinerije i lučka postrojenja", kazao je.

Bivši kapetan kaže da je sada posebno teško obiteljima pomoraca: "Njima mora biti strašno, njima je možda čak i gore nego ljudima na brodu. Međutim, pomorci na brodu, ne samo da su ugroženi, da se boje za život, već oni ni ne znaju kada će brod isploviti, hoće li proći kroz Hormuz jer Iran postavlja minsko polje u Hormuzu. Znači, oni planiraju da taj Hormuz bude duže zatvoren. Koliko će to trajati? Kad će brodovi moći isploviti ? Ne znamo. A postoji i jedna čisto onako ljudska nesigurnost, strah, a u međuvremenu rezerve hrane na brodu se tope. Sutra će neki od tih brodova ostati bez vode. Jedna strašna situacija".

Netko spominje kako su u ovom trenutku te plaće u ratnim zonama dvostruke pa možda to stoji kao motiv da su se samo tri pomorca do sada javila za povratak u Hrvatsku?

Dumanić na to kaže:"To nije točno. To je jako malo i nitko nije zbog plaće tamo ostao. Ljudi su profesionalci. Ne možemo misliti da je netko ostao na tom brodu u ratnoj zoni kako bi riskirao život za nekoliko stotina dolara više". 

Slučaj kapetana Bekavca

Dumanić je komentirao slučaj kapetana Bekavca. Do Hrvatske su došle vijesti da je sud u Turskoj potvrdio presudu od 30 godina. 

"Tu informaciju je dala supruga finskog prvog časnika. Međutim, ta informacija još uvijek nije službena. Naša V lada još uvijek nema to službeno. Ali ako se sjetimo koliko se naša Vlada za to zauzela i koliko podupire kapetana, siguran sam da će to učiniti opet i da se kapetana, ako dođe do toga, neće isporučiti, da će ostati u Hrvatskoj".