Na domaćim policama - meso iz uvoza. Uvezli smo ga u vrijednosti 325 milijuna eura i glavni je uvozni proizvod. Domaći proizvođači tvrde - jeftinom uvozu ne mogu konkurirati. Ali mogu kvalitetom.
"Naša svinjetina je najbolja svinjetina i nitko me ne može uvjeriti u suprotno. Jer ono što je lokalno uzgojeno i odvezeno u klaonicu i ponuđeno potrošaču je najsvježije. A slijedom toga i najkvalitetnije", kaže Goran Jančo iz Saveza udruga uzgajivača svinja.
Za proizvode na bazi žitarica dali smo 205 milijuna eura, na hranu za životinje 199, za mlijeko i prerađevine 190 milijuna eura.
Prve jagode na tržnicama, ali ne iz Hrvatske. Gotovo 200 tisuća tona uvezenog voća stajalo nas je 173 milijuna eura. Od domaćeg dovoljno ima mandarina.
"Najveći problem je u tome što nemamo strategiju razvoja voćarstva, prepušteni smo uvoznom lobiju koji uvozi ogromnu količinu. A mi bi kao država mogli proizvoditi mediteransko i kontinentalno", ističe Željko Ledinski iz Hrvatske voćarske zajednice.
No, dobro je što je uvoz rastao manje od izvoza.
"Uspjeli smo izgenerirati 100 milijuna manje negativne bilance. Možemo se pohvaliti kako je izvoz rastao 13, a uvoz 4 posto", istaknula je Žaklina Jurić iz sektora poljoprivrede HGK.
Najznačajniji izvozni proizvodi su šećer i čokolada, te svježa riba.
Zanimljivo je da smo, što se poljoprivredne i prehrambene industrije tiče, bili orijentirani uglavnom na zemlje CEFTA-e, a sada su to zemlje Europske unije. Italija je glavno izvozno tržište u ovom sektoru.
Inače, zgodno je spomenuti da su na trećem mjestu najviše izvezene robe žitarice, a da su među najznačajnijim uvoznim proizvodima kruh i pecivo. Vrijedni oko 117 milijuna eura. Mi izvezemo sirovinu, pa uvezemo gotov proizvod.
Inače mnogi, posebice proizvođači, očekuju da će Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi još smanjiti taj pritisak uvoza. Međutim, stručnjaci iz ovog područja kažu kako se to neće dogoditi, ali da bi taj zakon u bolji položaj trebao staviti proizvođača.
Samo potražnja za domaćim, čini se, može podići proizvodnju, no ne treba zaboraviti nisku kupovnu moć hrvatskog potrošača i njegove preferencije u smjeru kupnje proizvoda nižih cijena.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr