Baš kao i njezini NATO saveznici - i Hrvatska je na oprezu oko moguće ugroze zračnog prostora. Incidenata s dronovima kakve su do sada imali Skandinaci, ali i države istoka Europe nije bilo - odgovaraju u Ministarstvu obrane.
Rafali su u zraku danonoćno, ali ne u nadzoru i presretanju iz zraka. Dok se piloti ne obuče, Hrvatsku svojim avionima čuvaju Mađari i Talijani. Planirano je da će Air Policing završiti do kraja 2025. godine, kada će borbeni avioni u potpunosti preuzeti čuvanje hrvatskog neba. Do tada se sve zračne zadaće odrađuju u koordinaciji sa zapovjedništvom u Španjolskoj. Vrh hrvatske vojske ne skriva zabrinutost, ali protuzračnu obranu ne dovodi u pitanje.
"Postoje oružane snage koje se pripremaju i moraju biti spremne da mogu obraniti svoj teritorij", poručio je prošli tjedan general pukovnik Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera OSRH.
"S ovim sustavima s kojima raspolaže Hrvatska vojska imamo značajne kapacitete što se tiče protuzrakoplovne obrane i u tom smislu, apsolutno smo spremni za taj dio", dodao je.
Cijeli niz propusta otvoren je nakon pada bespilotne letjelice koja prije 3 i pol godine samo pukom srećom nije bila kobna ni za koga. U međuvremenu se pokazalo da nabavljeni francuski sustav Mistral kratkog dometa - nije dovoljan za zaštitu.
"Dio protuzračnih sustava naravno imamo, ali dio je u ovom trenutku u procesu nabave i opremanja oružanih snaga sa određenim drugim dometima protuzračne obrane", rekao je u srijedu ministar obrane Ivan Anušić.
I američki radarski sustavi raspoređeni na nekoliko lokacija već dugo čekaju bolje dane.
"Što se tiče radara FPS-117, predmetno je u postupku modernizacije, te će se nadograditi i softwareom za detekciju dronova. Navedeni radari spadaju u one velikog dometa do 450 km što omogućava vrlo ranu detekciju ugroze dok je ista još uvijek izvan hrvatskog teritorija", poručili su iz Ministarstva obrane za Dnevnik Nove TV.
Sve to dio je širih hrvatskih planova i ulaganja u sustav obrane u idućih 10 godina.
This browser does not support the video element.