Europa ocjenjuje

Stiže ljeto - Evo kakve su kvalitete kupališta u Hrvatskoj

Slika nije dostupna
Ljetovati u Hrvatskoj ili izvan nje, mnogima je pitanje koje ih u posljednje vrijeme često muči. Evo nekoliko činjenica koje vam možda mogu pomoći pri lakšem donošenju odluke.

Hrvatska je treća zemlja Europske unije po kakvoći vode na kupalištima, iza Cipra i Malte, objavila je u utorak Europska agencija za okoliš (EEA) u redovitome godišnjem izvješću.

Voda na kupalištima u Hrvatskoj izvrsne je kakvoće na 94,9 posto od 927 ispitanih lokacija na morskoj obali i u unutrašnjosti, kaže EEA u izvješću za 2013. godinu. To je mali pad u odnosu prema prošloj godini, kad je izvrsnu ocjenu dobilo 95,3 posto lokacija.

Nezadovoljavajuću ocjenu u Hrvatskoj dobile su samo tri lokacije koje nisu navedene, što je 0,3 posto. Otok Cipar, na kojem je voda na svim ispitanim kupalištima dobila izvrsnu ocjenu, zauzeo je prvo mjesto u istraživanju.

Ovo niste znali o moru u Hrvatskoj

Druga je Malta s 99 posto, a Hrvatsku slijedi Grčka s 93 posto. EEA je testirala kakvoću vode na više do 22.000 plaža u rijekama i jezerima diljem Europe 2013., uključujući i Švicarsku, koja nije članica Europske unije, te prvi put Albaniju.

Cipar, čije gospodarstvo snažno ovisi o turizmu, godinama je na vrhu ljestvice s najčistijim kupalištima. Najlošija kupališta imaju Nizozemska, Belgija, Francuska, Španjolska i Irska, u kojima između 2,5 i 5,1 posto uzoraka vode s kupališta nije zadovoljilo ili je pokazalo loše rezultate.

Godine 2012. najlošiju vodu na kupalištima imala je Belgija, 13 posto. U ukupnoj ocjeni gotovo 95 posto kupališta zadovoljilo je minimalne europske standarde, pokazalo je izvješće. Odlične kakvoće bilo je 82,6 posto vode na kupalištima, što je 4,3 posto više nego 2012. U dva posto kakvoća vode bila je ocijenjena lošom.

"Europska kupališta poboljšala su se u zadnja dva desetljeća, više nema izlijevanja velikih količina otpadnih voda izravno u vodene površine", rekao je ravnatelj EEA Hans Bruyninckx. Upozorio je, međutim, da obilne kiše i poplave mogu izazvati prelijevanje sustava otpadnih voda u rijeke i mora u koje tada dospijevaju i opasne bakterije s poljoprivrednih gospodarstava. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook