Hrvatska je u tom izvješću ove godine skliznula s 84. na 89. mjesto. U razdoblju od godinu dana od lipnja 2012. do lipnja 2013. godine, Hrvatska je svoje regulatorno okruženje za poslovanje unaprijedila provedbom reformi na pet područja koja se prate u izvješću, što je više nego u bilo kojoj godini još od 2007, stoji u priopćenju.
U tom izvješću, u kojem se analiziraju propisi koji se primjenjuju na tvrtke u 10 područja poslovne regulative, Hrvatska je ove godine na 89. mjestu među 189 zemalja svijeta, dok je u lanjskom izvješću bila 84. među 185 zemalja.
Od zemalja u regiji ispred Hrvatske plasirane su Slovenija, na 33. mjestu, dok je Crna Gora na 44. mjestu, Bugarska na 58., Rumunjska na 73., a Kosovo na 86. mjestu. Odmah iza Hrvatske, na 90. mjestu, plasirana je Albanija, dok je Srbija na 93., a Bosna i Hercegovina na 131. mjestu.
No, u izvješću se navodi i da je Hrvatska po ukupnom broju osvojenih bodova u 10 područja napredovala za 0,9 bodova, s lanjskih 63,7 na 64,6 bodova, od mogućih 100.
>>Vodeći američki stručnjak za gospodarstvo: 'Svakako bi razmotrio ulaganje u Hrvatsku'
Izvješće o lakoći poslovanja za 2014: Razumijevanje propisa za mala i srednja poduzeća (Doing Business 2014: Understanding Regulations for Small and Medium-Size Enterprises) pokazuje kako su se poduzetnicima iz Europe i Središnje Azije isplatili napori uloženi u jačanje pravnih institucija i smanjivanje složenosti i troškova regulatornih postupaka.
U protekloj godini, Hrvatska je provela reforme na području otvaranja tvrtki, podmirivanja poreznih obveza (s 42. skočila je na 34. mjesto), prekogranične trgovine (sa 109. skočila je na 99. mjesto), ostvarivanja prava iz ugovornih odnosa i rješavanja pitanja nesolventnosti. Primjerice, Hrvatska je otvaranje tvrtki olakšala uvođenjem novog oblika društva s ograničenom odgovornošću bez uvjeta u pogledu minimalnog temeljnog kapitala.
Prekograničnu trgovinu je olakšala jačanjem lučkih kapaciteta i pojednostavljenjem carinskih postupaka prilikom izvoza. Isto tako, rješavanje pitanja nesolventnosti olakšala je uvođenjem ubrzanog izvansudskog postupka restrukturiranja, uz strogo utvrđene rokove.
>>Vlada: Želimo bržu administraciju u realizaciji investicija
'Osim što je ljetos postala 28. članicom Europske unije, Hrvatska nastavlja s gospodarskim reformama', izjavila je Rita Ramalho, predstavnica Grupacije Svjetske Banke i glavna autorica izvješća Doing Business. 'Val regulatornih reformi što smo ga u Hrvatskoj vidjeli u zadnjih godinu dana svjedoči o opredijeljenosti te zemlje za podupiranje poslovnog okruženja za domaće poduzetnike', rekla je.
S druge strane, najveći pad u ovogodišnjem izvješću Doing Business, Hrvatska je zabilježila u području zaštite ulagača, s lanjskog 139. na 157. mjesto. Po izdavanju građevinskih dozvola Hrvatska je pala s lanjskog 143. na 152. mjesto, dok je po pitanju dostupnosti električne energije skliznula s 56. na 60. mjesto. Po uknjižbi imovine Hrvatska je skliznula sa 104. na 106. mjesto, a po dostupnosti kredita sa 40. na 42. mjesto liste.
Prema Izvješću, Singapur zauzima prvo mjesto na svjetskoj ljestvici lakoće poslovanja. Uz njega su na popisu deset vodećih gospodarstva s poduzetnicima najblagonaklonijim propisima : Hong Kong kao PUR Kine, Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države, Danska, Malezija, Republika Koreja, Gruzija, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar komentirao je izvješće.
'U Hrvatskoj se najčešće status, odnosno konkurentnost poistovjećuje sa plaćama i troškovima rada. Međutim, iz ove današnje analize vidljivo je da je Hrvatska pala na 5 područja koja Svjetska banka prati, a to je zaštita ulagača, izdavanje građevinskih dozvola, dostupnost električne energije, uknjižba imovine i dostupnost kredita. Za prve četiri stvari je nadležna izvršna vlast, ali upozorenje mora biti alarmantno, da je dostupnost kredita razlog pada konkurentnosti u Hrvatskoj.
S jedne strane banke u Hrvatskoj tvrde da ima novaca kao blata a da nema dobrih projekata za financiranje. A s druge strane Svjetska banka je utvrdila da pitanje dostupnosti kapitala je jedan od razloga zašto Hrvatska u konkurenciji pada. Dakle, na financijskom tržištu se događa nešto, ja bih rekao da strane banke u Hrvatskoj ne žele kreditno pratiti investitore.
5 točaka smo napredovali, 5 smo pali. Ovih 5 padova je dovelo do toga da se očito po sistemu bodovanja doprinijeli ukupnom padu', rekao je Lesar.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook