Neusklađeni pomorski zakoni

Hrvatska novac poklanja Italiji, Crnoj Gori i Sloveniji!

Slika nije dostupna
Zbog neusklađenosti pomorskog zakona i zakona o strancima cjelogodišnji boravak megajahti na našoj obali nije moguć, a novac zato sjeda susjedima.

Dovoljno je reći da Crna Gora godišnje zaradi oko 70 milijuna eura, a Hrvatska tek devet. Problem su mnoge administrativne zapreke, koje strance tjeraju od naše obale. U ministarstvima se pozivaju na europsku pravnu stečevinu i usklađivanje zakona, no niti ondje nisu propisi poput naših, jer primjerice, cijela Azurna Obala živi od te vrste industrije.

>> Recesija pogodila bogate: Kupovina jahti gotovo prepolovljena!

Uplovljavanje megajahte u marinu. Uobičajen prizor tijekom ljetnih mjeseci. No kad sezona završi, a bogati vlasnici napuste Jadran, ovakvi brodovi odlaze u susjedne zemlje. Razlog strani članovi posade nakon 90 dana moraju napustiti Hrvatsku. 'Kad dođe vrijeme radova onda se selimo u Crnu Goru ili negdje, tako da opet može posada nanovo doći i opet sve kreće ispočetka. Ponovo vraćanje u Hrvatsku, novo prijavljivanje boravka dok se ponovo ne ispuni kvota', priča Zoran Lovro, kapetan broda Ladyship. U šibenskom NCP-u uskoro počinje gradnja prve hrvatske marine za megajahte. Takav projekt teško će biti isplativ, dok se ne usklade pomorski zakon i zakon o strancima.

Birokracija usporava razvoj elitnog turizma

'Vlasnicima i kapetanima je nemoguće imati rotaciju 4 puta godišnje. Tako da oni nažalost najduže ostanu 90 plus 90 dana', kaže Jana Gaćina, direktorica prodaje Mandalina Marine. Na račun cjelogodišnjeg boravka broda i posade Crnogorci u godini zarade oko 70 milijuna eura. Hrvati tek nešto više od devet. 'Predložili smo određene izmjene provedbenih propisa i ja vjerujem da kolege u MUP-u će njih razmotriti', rekla nam je Maja Markovčić Kostelac iz Ministarstva mora, prometa i veza. Jedan od uobičajenih načina za privlačenje megajahti u susjednim zemljama je i gorivo bez PDV-a. Hrvatska i tu zaostaje.

'Vrlo sam zabrinut što neke jahte odlaze drugdje po tranzitno gorivo. Zašto ne bi imali mogućnost točiti ga u Hrvatskoj?', pita se Artun Ertem, regionalni direktor Mandalina Marine. Birokracija usporava razvoj elitnog turizma. Novac zarađuju susjedi. Nama preostaju samo vrhunske marine s praznim vezovima. Tranzitno gorivo isto tako je jedan od bitnih preduvjeta prema razvoju ove vrste industrije. U Crnoj Gori svakodnevno se proda oko 400 tisuća litara nafte. Sredinom mjeseca na Adriatic boat show-u biti će održan okrugli stol s predstavnicima svih strana. Ondje će se razgovarati o mogućem rješenju, ali njega treba pronaći što je brže moguće.

>> Imaju skupe jahte, a nemaju za plaćanje veza

 

Povezane teme