Rane iz ratova 90-h godina prošlog stoljeća ponovno su se otvorile između Srbije i Hrvatske, piše AFP, a odnosi dviju zemalja, koje se okreću ICJ-u kako bi razriješile svoje nesuglasice, sad su na najnižoj razini od pada Slobodana Miloševića 2000. godine.
>> Srbiji i druga optužba za genocid
>> Srbiji će se suditi za genocid u Hrvatskoj
Njemačka dpa u osvrtu pod naslovom 'Sudski postupci drže balkanske rane otvorenima umjesto da ih zatvaraju' navodi kako je ICJ u utorak odlučio da je nadležan za hrvatsku tužbu protiv Srbije, a da su već u srijedu tanke kraste na starim balkanskim ratnim ranama otpale.
Ista agencija izvlači naslov 'Srbija silovana' iz srbijanskog žutog tiska te napominje kako su, iako je većina uglednih medija u izvješćima o odluci ICJ-a ostala pribrana i profesionalna, govori u parlamentu, ali i diplomatski potezi Srbije samo dodatno povećali napetosti.
Pojašnjava se kako u tužbi ICJ-u Hrvatska tvrdi kako je Srbija počinila genocid potičući pobunjene Srbe da od 1991. do 1995. provedu etničko čišćenje na trećini hrvatske zemlje i pomažući im u tome, a da sad Srbija namjerava u protutužbi optužiti Hrvatsku za protjerivanje 200 tisuća njihovih sunarodnjaka tijekom vojno redarstvene operacije Oluje kojom je 1995. oslobođen najveći dio okupiranog područja u Hrvatskoj.
'Hrvatski dužnosnici... kažu kako se istina mora ustanoviti. Sad ćemo im dati priliku za odgovor... u sudskoj tužbi za etničko čišćenje Srba', prenosi dpa izjavu srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića, a AP ističe Jeremićeve riječi kako će se tužba dotaknuti i zločina počinjenih protiv Srba i tijekom 2. svjetskog rata u NDH.
AFP navodi i ocjenu predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića kako bi podizanjem tužbe protiv Hrvatske Srbija počinila "grešku".
'Srbija se mora suočiti sa svojom prošlošću. Mi smo usmjereni na svoju europsku budućnost i naše je stajalište poznato', citira francuska agencija glasnogovornika MVPEI-a Marija Draguna.
Također navodi ocjenu jednog diplomatskog izvora kako je Srbija, kao zemlja aspirantica na članstvo u EU, 'srednjoročno i dugoročno svjesna nužnosti održavanja dobrosusjedskih odnosa', a spominje i priznanje samog Jeremića kako bi se Hrvatska, baš kao i Srbija, trebala prije svega baviti 'pomirbom i našom europskom budućnošću'.
No postoji realna opasnost da hrvatska tužba i srbijanska protutužba pred ICJ-om budu velike prepreke u odnosima dviju zemalja u idućih nekoliko godina, ocjenjuje AFP.