Naša zemlja, naime, s Mađarskom dogovara projekt stvaranja zone u kojoj bi se postrožio ili posve onemogućio promet genetski modificiranim organizmima.
A dok se čeka realizacija tog projekta na globalnoj razini, lokalci već djeluju na tom tragu. Bez kemijskih sastojaka obrađivani vinogradi i maslinici danas su Nadin učinili najekološkjijim mjestom u Hrvatskoj. Ali, iza svake loze i masline kojih ovdje ima na tisuće, stoje vrijedne ruke nadinskih poljoprivrednika.
>> 18 županija želi Hrvatsku slobodnu od GMO-a
O konvencionalnoj proizvodnji i konvencionalnim proizvodima koje svakodnevno nabavljamo pijemo i jedemo Šime odavno više ne razmišlja. 'Ja znam da mi nećemo promijeniti svijet, ali imamo moralnu obavezu prema mladim generacijama', rekao je poljoprivrednik Šime Eškulj.
Za markicu se radi ekološki
Mukotrpan je put do ekološkog certifikata. 'U ekološkoj proizvodnji tri godine za redom moraš raditi ekološki da bi dobio markicu', rekao je Šime. I ne samo to. Vinograd susjeda koji se ne bavi ekološkom proizvodnjom od vašeg mora biti udaljen minimalno pet metara, u protivnom markice nema.
'U konvencionalnoj proizvodnji ljudi poprskaju, na primjer travu, pesticidima, a ja to moram motikom', rekao je Šime. Pesticide i herbicide u Nadinu nitko ne upotrebljava. Ni kod grožđa ni kod maslina. Čak su se i tradicijom ponosni Dalmatinci uspjeli prilagoditi.
Masline, grožđe i sir najzdraviji
'Moramo zaboraviti stare navike, ovako je moj djed radio. Kad je maslina u pitanju ona mota biti zdrava i obraditi se isti dan', rekao je Željko Vrslajko iz Uljare Nadin. Otrovima, kako u Nadinu nazivaju kemijske sastojke u poljoprivredi, najbogatija je breskva.
Sličan breskvi je krastavac, a najzdraviji je luk. On vegetira dugo i oslobađa se otrova. Najsigurnijii, ipak, dokazano, su masline, grožđe i sir iz najekološkijeg mjesta u Hrvatskoj, Nadina.