U javnosti se često ponavljaju optimistične tvrdnje kako Hrvatska sustiže Sloveniju po životnom standardu, dok istovremeno Srbija navodno ubrzano hvata korak s Hrvatskom. No, je li to doista tako?
Ekonomski analitičar Ivan Odrčić kaže kako podaci Eurostata, predstavljeni na grafikonu o BDP-u po stanovniku prilagođenom za promjene cijena, nude jasniji uvid u ovu problematiku.
Slovenija i dalje vodeća, Hrvatska u osjetnom zaostatku
Krenimo od usporedbe Hrvatske i Slovenije.
"Prema dostupnim podacima, Slovenija je 2023. godine imala BDP po stanovniku od 22.130 eura, dok je Hrvatska ostvarila 15.020 eura. To znači da je prosječni Slovenac i dalje približno 1,5 puta bogatiji od prosječnog Hrvata, unatoč značajnom napretku Hrvatske tijekom posljednja dva desetljeća.
Povijesni podaci iz 2000. godine pokazuju da je tada Slovenija bila 1,7 puta ispred Hrvatske po BDP-u po stanovniku. To ukazuje na smanjenje razlike, ali ne na dramatičnu konvergenciju kakvu bi mnogi očekivali. Tijekom 23 godine razlika se smanjila za svega 0,2 puta, što sugerira kako je Hrvatska napredovala, ali ne toliko brzo koliko bi bilo potrebno da Sloveniju sustigne u skorije vrijeme (ili možda uopće?)", kaže Odrčić.
Srbija zaostaje više nego što se čini
S druge strane, često se isticanje gospodarskog rasta Srbije koristi kao argument da ta zemlja brzo sustiže Hrvatsku. No, brojke govore očigledno drugačije.
"U 2023. godini BDP po stanovniku u Srbiji iznosio je 6.500 eura, što je gotovo 2,3 puta manje od Hrvatske.
Usporedimo li to s podacima iz 2000. godine, vidimo da je tada Hrvatska imala BDP po stanovniku 2,8 puta viši od Srbije. Dakle, razlika se smanjila, ali taj pad nije dramatičan niti ukazuje na "hvatanje koraka" kakvo se često sugerira. Smanjenje razlike od 2,8 na 2,3 puta u 23 godine pokazuje relativno spor napredak Srbije u odnosu na Hrvatsku.
Hrvatska – ni tamo, ni ovamo?
Podaci jasno pokazuju da Hrvatska napreduje, ali njezin rast nije eksplozivan niti dostatan za brzo sustizanje Slovenije. Također, dok Srbija ostvaruje rast, taj rast nije dovoljno brz da bi ugrozio trenutnu prednost Hrvatske.
U razdoblju od 2000. do 2023., Hrvatska je svoj BDP po stanovniku povećala za više od 10.000 eura (s približno 5.000 na 15.020 eura). Slovenija je u istom razdoblju zabilježila rast od 12.130 eura, dok je Srbija povećala svoj BDP po stanovniku za otprilike 3.500 eura (s približno 3.000 na 6.500 eura). Ove brojke pokazuju da Hrvatska drži solidan tempo, ali i da Slovenija održava svoju prednost", ističe ekonomski analitičar.
Kako bi Hrvatska zaista sustigla Sloveniju, njezin gospodarski rast morao bi se ubrzati.
"Trenutna razlika od 7.110 eura po stanovniku nije nepremostiva, ali zahtijeva strateška ulaganja u produktivnost, inovacije i obrazovanje. Istovremeno, Srbija, iako raste, morala bi ostvarivati znatno više stope rasta da bi ozbiljno smanjila razliku u odnosu na Hrvatsku.
Jedan od ključnih izazova za sve tri zemlje ostaje demografija. Smanjenje broja stanovnika u regiji izravno utječe na ukupni gospodarski potencijal, pa će sposobnost privlačenja i zadržavanja radno sposobnog stanovništva igrati ključnu ulogu u budućem razvoju.
Hrvatska u ovome trenutku ima rođenih koliko je dovoljno za populaciju od otprilike 2,4 milijuna do kraja stoljeća, dok je u slučaju Srbije broj rođenih dostatan da održi populaciju od jedva 4,5 milijuna!
Popularne tvrdnje o tome da Hrvatska snažno grabi prema prosjeku Slovenije ili da Srbija ubrzano hvata korak s Hrvatskom jednostavno ne drže vodu kada se analiziraju podaci. Iako se razlike smanjuju, proces je spor i ne ukazuje na radikalne promjene u skorijoj budućnosti.
Za Hrvatsku, ključno će biti fokusiranje na održivi gospodarski rast, povećanje konkurentnosti i ulaganje u ljudski kapital. To su koraci koji mogu približiti zemlju standardu Slovenije i osigurati dugoročnu gospodarsku stabilnost. Primjerice, ključne mjere mogu uključivati ubrzano digitaliziranje poslovanja, smanjenje administrativnih prepreka za poduzetnike i strana ulaganja te usmjeravanje prema sektorima s visokom dodanom vrijednošću poput IT industrije, zelene energije i napredne proizvodnje.
Osim toga, ulaganje u obrazovanje s naglaskom na STEM područja te poticanje istraživanja i razvoja unutar privatnog sektora omogućit će Hrvatskoj da stvori modernu, inovativnu i konkurentnu ekonomiju koja će biti privlačna i domaćim i međunarodnim investitorima", rekao nam je Odrčić zaključno.