Krajem 2008. unaprijeđen je zakonodavni okvir i organizacija tijela za borbu protiv korupcije upravo zato što se smatralo da korupcije i organiziranoga kriminala ima, da su opasni i da im se treba učinkovitije suprotstaviti. Javno priznanje korupcije i pojačana borba protiv nje povećavaju percepciju korupcije, ali su ujedno početak ozdravljenja društva, ističe Šimonović u priopćenju. Podsjeća da je za osuđene za organizirani kriminal i korupciju uvedena zapljena cjelokupne imovine za koju, kako je rekao, ne mogu učiniti vjerojatnim da su je stekli zakonito. Ustrojena je i 'uskočka vertikala' koja obuhvaća dijelove policije, državnog odvjetništva i sudska vijeća, specijalizirane za borbu protiv korupcije i organiziranoga kriminala.
>> Šimonović: Više ne u pravosuđe po babi i stričevima
'U hrvatskoj danas više nitko nije iznad prava'
Šimonović dodaje da je, uz izmjene zakona u borbi protiv korupcije, još važnija 'promjena društvene atmosfere, u kojoj građani više nisu spremni tolerirati korupciju'. 'Neprihvaćanje korupcije i spremnost da joj se suprotstavi na učinkovit način odnosi se i na korupciju na visokom nivou, a danas u Hrvatskoj više nitko nije iznad prava', tvrdi ministar pravosuđa. Upozorava da su Hrvatsku očekuju teške reforme koje su građanima prihvatljive samo pod uvjetom uspješnog suzbijanja i sprječavanja korupcije i svih društvenih gubitaka koje ona donosi. 'Iz ove krize Hrvatska treba izaći snažnija i racionalnije organizirana, ali i čistija od organiziranoga kriminala i korupcije', stoji u priopćenju. TIH je danas predstavio podatke po kojima je Hrvatska pala na listi indeksa percepcije korupcije. Na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 10 (bez korupcije) dobila je ocjenu 4,1, a lani je ocijenjena s 4,4. (Hina)