Ovogodišnji hrvatski indeks je 50, što je tri boda više nego prošle godine. To joj je i najbolji rezultat od 2015. godine na indeksu percepcije korupcije TI-ja.
Od Hrvatske su bolje susjedne Italija i Slovenija, koje s 56 bodova dijele 41. mjesto.
Prema indeksu percepcije korupcije lošije stoje Crna Gora s 45 bodova, Mađarska s 42 boda, a Srbija je pala za pet mjesta i sada je 101. s 36 bodova.
Među hrvatskim susjedima najlošije stoji Bosna i Hercegovina, ima 34 boda i time je treća najgora zemlja na kontinentu (110. mjesto u svijetu), lošije su samo Ukrajina (116. mjesto) i Rusija (137. mjesto).
Među članicama Europske unije Hrvatska je bolja od Mađarske (77. mjesto), Bugarske (72. mjesto) i Rumunjske (63. mjesto).
U hrvatskom društvu na ljestvici s 50 bodova je Mauricijus, a bod više imaju Ruanda i Saudijska Arabija.
Najtransparentnije države u 2022. godini ponovno su Danska, Finska i Novi Zeland. Danska ima jedan bod više nego prošle godine (90), a Finska i Novi Zeland izgubile su po bod (87).
Na posljednjem mjestu sa samo 12 bodova je Somalija.
Indeks percepcije korupcije zasnovan je na kombinaciji podataka i analiza međunarodnih institucija koje određuju percepciju korupcije u javnom sektoru očima poslovnih ljudi, analitičara i stručnjaka.
Rezultati su predstavljeni na skali od 0 do 100, pri čemu ocjena nula označava visoku korupciju u državi, a ocjena 100 najviša je moguća.