VEĆINA ZADOVOLJNA ILI PONOSNA, KORISTI TEK ZA NEKOLIKO GODINA
Slavlje je završeno, a istraživanje Dnevnika Nove TV, koje je provela agencija IPSOS PULS na 309 ispitanika, pokazuje da je nakon ulaska i slavlja 31 posto građana ravnodušno, s 29 posto ili unutar statističke pogreške su građani koji su završnim činom ulaska bili zadovoljni. A njih 20 posto osjećalo je ponos.
>> GRAĐANI EUROPSKE UNIJE, ovo je od danas KORISNO znati!
Potom je 20 posto građana koji su ulaskom osjećali nesigurnost, a 19 posto s velikim iščekivanjem. Strah zbog ulaska osjeća 13,3 posto građana, a uzbuđenje njih 8,2 posto. Neki drugi osjećaj ima 4 posto građana, a ne zna ili ne želi odgovoriti njih 6,4 posto.
KAKO SE 'OSJEĆA' HRVATSKA
Pozitivne emocije češće izražavaju osobe koje su glasovale ZA, dok osobe koje su glasovale protiv češće izražavaju ravnodušnost ili negativne emocije.
No, zanimljvo da mladi do 30 godina s 54 posto osjećaju ravnodušnost. Zadovoljna je pak starija populacija i to ona od 45 do 60 godina, njih 34 posto ili oni stariji od 60 godina, 36 posto je zadovoljno.
>> Želite raditi u nekoj od zemalja Unije? Evo što morate znati!
NAPREDAK DO 2019.
Kada građane pitate kada očekuju napredak od članstva, u ovoj godini to očekuje 5,2 posto građana. Od 2014. do 2015. napredak očekuje 18,6 posto građana. U razdoblju od 2016. do 2017. napredak očekuje 18,7 posto građana, a u razdoblju od 2018. do 2019. godine njih još 13,2 posto očekuje napredak.
I tako većina ili više od 55 posto građana očekuje da će koristi od ulaska u Uniju vidjeti do 2019. godine. Ali isto tako do 2023. napredak očekuje 2,8 posto građana, a iza 2023. još njih 14 posto. Da neće biti nikakve koristi misli 15 posto građana, a ne zna njih 13,6 posto.
KORISTI OD EU - STUDIRANJE, ŠOPING, POSAO, MLADI
Većina građana koristi od Unije vidi u mogućnosti studiranja u EU, i to njih 80,7 posto. Kupovanje u susjedstvu, ali i putovanja kao veliku korist vidi 66,8 posto građana, a njih 66,7 posto korist vidi u uvjetima za obrazovanje. Uvjeti života za mlade kao veliku stvar s članstvom vidi 66,2 posto građana, a za mogućnost traženja posla u EU vidi njih 62,3 posto. Da će ulaskom biti brži sudski procesi, misli pak 59,9 posto građana.
NEGATIVNO S ČLANSTVOM - POLOŽAJ SELJAKA, CIJENA NEKRETNINA I HRANE
Ono što 'lošim' s ulaskom u Uniju građani ocjenjuju na prvom je mjestu položaj poslovanja za poljoprivrednike. Da će im biti lošije misli 34,2 posto građana, potom su cijene nekretnina za koje 31,2 posto građana misli da će se stanje pogoršati. Cijena hrane i potrepština su na trećem mjestu liste pesimista. Naime, 29,2 posto građana misli da će se tu stanje pogoršati. Uvjeti života za slabije obrazovane će se pogoršati misli 25,2 posto građana. Da će biti teže naći posao u Hrvatskoj misli 22 posto građana, a njih 21,9 misli kako će položaj starije generacije biti loš.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook