Milijardu i petsto pedeset milijuna eura - toliko su Hrvati u prošloj godini potrošili na lijekove.
"Gledajte, s obzirom na rast cijena svega drugoga, normalno da rastu i cijene lijekova."
Zlatko iz Zagreba rekao je da troši jednu i pol do dvije najlonske vrećice lijekova. S receptom ili bez njega - potrošnja lijekova iz godine u godinu raste. U 2023. za oko pet posto u odnosu na godinu prije.
"Ljudi dosta znaju i pitaju, ali još uvijek neracionalno koriste lijekove, više nego što trebaju. Imaju navike spremanja lijekova kao u doba korone, kao da više nikad neće biti lijekova", poručila je farmaceutkinja Ankica Žaja.
Najviše se trošilo na lijekove za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola. Porasla je prodaja antidijabetika, aspirina i vitamina D. "Počevši s koronom, vitamin D počeo se više koristiti iako su njegova djelovanja poznata i prije, ali nova istraživanja pokazuju sve više situacija kad je potrebno pojačati imunosni sustav", rekao je Pero Draganić iz HALMED-a.
Brojni Hrvati posežu i za antidepresivima. Stručnjaci kažu - indikacije za propisivanje su iste, no potreba je sve veća.
"Apsolutno je zabrinjavajuće jer ako gledamo te podatke, ispada da živimo u depresivnom društvu. Kad malo bolje promislimo, živimo u društvu koje čovjeku ne ulijeva sigurnost, osjećaj zaštite i prosperiteta", kaže psihijatrica Katarina Dodik Ćurković.
Ključna je i uloga roditelja jer je, kaže, situacija kod mladih alarmantna. "Uzimaju antidepresive i anksiolitike, bez nadzora uzimaju anksiolitike, uzimaju kriomice od roditelja, preko dobavljača, društvenih mreža. Vrlo se često vrlo rano susreću s konzumacijom antidepresiva i anksiolitika", nadodala je Dodik Ćurković.
Procjenjuje se kako svaki treći adolescent osjeća anksioznost, dok je više od 30 posto njih u riziku razvoja kliničke slike depresije.