Police riječke socijalne samoposluge napunila je akcija ''Madi protiv gladi''. Paketi od te donirane hrane znače život za 550 korisnika. Među njima je i Deborina peteročlana obitelj. ''Nama s dječjim doplatkom najmanjeg djeteta ostane oko 500 ili 600 kuna. Sad računajte da tih 600 kuna morate razvući na 30 dana'', kaže Debora.
Zalihe na policama ovise o donacijama građana, a u Rijeci ih svakodnevno očekuju. Kata Smolčić, volonterka u socijalnoj samoposluzi Kruh sv. Elizabete, kaže da je najviše trebaju hrane – mlijeka, šećera, dječje hrane – i higijenskih potrepština.
Najviše hrane bacaju kućanstva
U Hrvatskoj najviše hrane bace kućanstva, i to čak 77 posto. Tvornice bacaju 9 posto, dok 6 posto bace restorani, a iz trgovina se baci 3 posto hrane. Ukupno, gotovo 400.000 tona hrane završi u smeću.
''PDV na doniranu hranu oslobodio se 2015. godine. Međutim, svi trgovački lanci i proizvođači tvrde da ne postoji efikasan sustav doniranja hrane. Njima je problem logistika, prijevoz hrane'', objašnjava Ema Murić, voditeljica projekta ''Hrana i zajednica''.
Zbog toga je s radom počeo digitalni sustav Ministarstva poljoprivrede za jednostavnije doniranje hrane. ''Olakšava donatorima u pronalasku adekvatnog posrednika, koji im je blizu i koji ima logistiku i transportne kapacitete za zaprimanje donacija. Također, omogućuje ravnomjerniju raspodjelu donacija'', pojasnila je Iva Skelin Paulić, voditeljica Odjela za sprječavanje otpada od hrane pri Ministarstvu poljoprivrede.
Potrebe su sve veće. Dok svaki Hrvat godišnje baci oko 97 kilograma hrane, gotovo 25 posto građana živi u riziku od siromaštva.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr