Liječnici u SAD-u posljednjih godina bilježe slučajeve u kojima su ljudi od uboda mrežaste platanine stjenice dobili osip s bolnim oteklinama. Navode primjer zdravog 20-godišnjeg mladića koji je od višestrukih uboda imao bolna crvena oteknuća koja su trajala nekoliko tjedana.
Tijekom pregleda kod liječnika, mladić je osjetio ubod na prsima. Tamo je otkriven maleni insekt dug nešto više od 2 milimetra, identificiran kao odrasla mrežasta platinasta stjenica, piše Jawa Dermatology. Nakon 20-godišnjaka, pojavili su se i drugi pacijenti koji su, uz dermatozu na koži, donijeli primjerke plataninih stjenica. Liječnici su povećalom za identifikaciju kukaca uočili prisutnost krvi u probavi stjenice. Obavljena je i složena DNK analiza koja je sumnje u sisanje krvi od strane biljojeda - potvrdila.
Dermatoza zabilježena i u Italiji
2013. godine u Italiji su zabilježena tri slučaja laganih kožnih infekcija. Sva tri slučaja pripisana su ubodima plataninih stjenica. Ubodi ovih stjenica uglavnom prolaze kod ljudi neopaženo. Ljudska koža reagira tek na ubod, a osip i otekline nastaju samo kod malog dijela ubodenih ljudi. Među prijavljenim slučajevima bolnih reakcija nakon uboda nije primijećena bakterijska ili gljivična infekcija koja se može pojaviti kod ogrebotina.
Liječnici napominju da, s obzirom da je ovaj biljojed počeo napadati ljude, treba razmotriti i situaciju u kojoj bi isti insekt ubo više ljudi. U tom slučaju, svakako treba imati na umu da bi moglo doći i do prijenosa infektivnih uzročnika, odnosno bolesti. Smatraju da bi ovakav razvoj plataninih stjenica mogao postati i zdravstveni problem koji bi nadrastao kožnu reakciju i dermatitise.
Pesticidi im ne mogu ništa
Hrastove i platanine stjenice prisutne su od proljeća. "One su na stablima od svibnja. Ove godine im je posebno pogodovala kiša u tom razdoblju jer je drveće imalo puno lišća prepuno soka. One bodu ljude i tada, ali u puno manjem broju pa to prođe neopaženo. Ova generacija stjenica je ostala bez hrane, lišće se posušilo zbog hranjenja prijašnjih generacija, i one pokušavaju nedostatak biljnog soka nadomjestiti ubodima ljudi. Disanje kože i vlaga iz ljudskog tijela ih privlače, kazao je doc.dr.sc. Milivoj Franjević, profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Smatra kako su ove godine vremenski uvjeti bili posebno pogodni za hrastove i platanine stjenice. "Radi se o invanzivnoj vrsti koja je kratko u Hrvatskoj pa još uvijek nema učinkovitih prirodnih neprijatelja. Posebno se to odnosi na hrastovu mrežastu stjenicu koja je kod nas tek dvadesetak godina. Ona uništava šume pa onda napada ljude. S Hrvatskim šumama smo pokušali raditi na projektu Kartonskih prstenova u kojoj se hrastove stjenice nakupljaju u velikim količinama na manjem području na kori drveta pa ih se sakuplja i uništava, no za tu metodu je potrebno puno ljudi i vremena", objašnjava.
Eksperimentiralo se i s pesticidima, ali su hrastova i platanina stjenica otporne na njih, navodi. "Pokušali smo ih suzbiti kemijskim sredstvima koja su dozvoljena u EU, no ta sredstva su se pokazala neučinkovitima. Izostao je efekt čak i na ličinkama stjenica, kemijsko sredstvo je djelovalo slabo i nedovoljno", dodao je Franjević. Bude li došlo do pada temperature zraka i kiše, hrastova i platanina stjenica bi se mogle povući na prezimljavanje do iduće godine.
"Padne li kiša i ako zahladi obje ove stjenice će nestati. U roku od tri do četiri tjedna neće biti ni jedne. Platanina će se zavući pod koru platane, a hrastova u travu, u procjepe kore hrasta. Sljedeće godine, ovisno o vremenskim uvjetima, možemo očekivati još veću najezdu. Ova priča po gradovima je klasična priča urbanog šumarstva. Urbani šumari bi trebali provoditi suzbijanje, monitoring i kontrolu tih nametnika, no problem su, kao i u većini slučajeva, financije. Ne sumnjam da nas i sljedeće ljeto očekuju milijarde gladnih kukaca", zaključio je Franjević.
Ministarstvo poljoprivrede: "Ne postoji učinkovito sredstvo"
O najezdi stjenica oglasili su se iz Ministarstva poljoprivrede, njihov odgovor prenosimo u cijelosti.
Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) štetnik je sa sjevernoameričkoga kontinenta koji u svojoj domovini predstavlja dio ekosustava u ravnoteži i ne čini jako velike štete. U Europu je unesen 2000. godine u Italiju, a već 2003. registriran je i u Turskoj, gdje je došao najvjerojatnije prekomorskim transportnim putem na kontejnerima. U Hrvatskoj je prvi put registriran 2013. u spačvanskom bazenu, a pretpostavlja se da je u Hrvatsku unijet kamionskim transportom iz Turske i prije 2013. godine.
Od prvog bilježenja 2013. godine, hrastova mrežasta stjenica do sada se proširila na cijelo područje Hrvatske na kojem raste hrast, prvenstveno lužnjak, iz smjera istoka prema zapadu. Područje zahvaćeno ovim štetnikom se prostire u hrastovim šumama od istočne granice Hrvatske. Najviše napada hrast, no zabilježeno je da prelazi i na druge vrste, ali u sporadičnom broju. Zbog obilja hrane u hrastovim šumama Spačvanskog bazena, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi, stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a može ubosti i ljude. Uzastopnim višegodišnjim napadima stjenice smanjuje se vitalnost hrastovih stabala, i dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Ipak, treba naglasiti da do sada nije zabilježeno niti jedno stablo hrasta koje se osušilo direktno zbog utjecaja hrastove mrežaste stjenice. Platanina mrežasta stjenica (Corythucha ciliata) u Hrvatskoj je prisutna gotovo 30-tak godina i za sada nije pridonijela sušenju platana, ali estetski nagrđuje stabla u gradovima, a koja se sade uglavnom zbog estetskih i ekoloških razloga.
Od 2016. godine u Hrvatskoj se bilježi znatniji napad i širenje HMS, kao i spoznaja da bi mogla biti značajan štetnik u hrastovim šumama te je donesen plan o intenzivnom praćenju i suzbijanju stjenice. U proljeće i ljeto 2017. godine, u hrvatskim šumama krenulo se s intenzivnom primjenom različitih skupina insekticida za koje se pretpostavilo da bi mogli djelovati, od ekoloških do kemijskih.
S obzirom na zakonska ograničenja EU i FSC certificiranost u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., nije moguće koristiti sredstva koja bi mogla učinkovito suzbiti hrastovu mrežastu stjenicu (aktivne tvari deltametrin, alfa-cipermetrin). Trenutno Hrvatske šume ne posjeduju niti jedno učinkovito sredstvo za suzbijanje ovog štetnog organizma, no potpisale su ugovor sa Šumarskim fakultetom s ciljem istraživanja i što hitnijeg pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice.
U suradnji Ministarstva poljoprivrede i HŠ d.o.o. 2017. godine pokrenut je petogodišnji projekt o istraživanju i suzbijanju hrastove mrežaste stjenice. Također, od 2019. godine, Šumarski fakultet sudjeluje u međunarodnom europskom projektu na ovu temu. Sve 'šumarske institucije' u državi upoznate su s ovim problemom i aktivno sudjeluju, pa možemo reći da druge zemlje nemaju više odnosno imaju i manje saznanja o ovom štetniku jer se nisu bavili njegovim suzbijanjem, iako je hrastova mrežasta stjenica danas proširena u većem dijelu Europe (osim Velike Britanije) i predstavlja potencijalnu opasnost za EU.
Kako odrasle jedinke obitavaju i prezimljavaju u pukotinama kore i u mahovini na kori stabala, a jedan od značajnih načina njezinog širenja je prijevoz trupaca s korom, Ministarstvo poljoprivrede je u cilju usporavanja njezinog širenja početkom lipnja 2017. godine donijelo Naredbu o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja štetnog ovog organizma Corythucha arcuata (Say, 1832) – hrastova mrežasta stjenica, a jedna od propisanih mjera bilo je i ograničenje prijevoza trupaca hrasta na teritoriju Hrvatske, i to najkraćim putem od mjesta proizvodnje (šuma) do od mjesta prerade (pilana). Naredbom je propisano privremeno provođenje mjera ograničenja na razdoblje od dvije godine. Opravdanost provođenja Naredbe dokazana je Studijom o učinkovitosti provedbe Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja štetnog organizma Corythucha arcuata (Say, 1832) - hrastova mrežasta stjenica, koju je za Ministarstvo poljoprivrede izradilo neovisno tijelo. O svim poduzetim mjerama vezanim uz hrastovu mrežastu stjenicu Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je Europsku komisiju.