STATI NA KRAJ ODLASCIMA

Liječnička komora ima plan kako liječnike zadržati u Hrvatskoj: "Vrijeme je da zdravstvo dođe u fokus"

Hrvatska liječnička komora (HLK) najavila je u srijedu da će u 2018. godini sve svoje resurse staviti u službu liječništva, odnosno hrvatskog zdravstvenog sustava, a predsjednik HLK-a Trpimir Goluža pozvao je državne institucije i sve odgovorne na stvaranje nacionalnog konsenzusa za zdravlje i zdravstvo, kao djelatnosti od nacionalnog interesa.

Kroz niz projekata HLK će u idućoj godini svojim članovima iz vlastitih sredstava, stvarajući nove vrijednosti i ne opterećujući državni proračun, omogućiti projekte i programe čija je tržišna vrijednost veća od 50 milijuna kuna, najavio je Goluža na konferenciji za novinare.

Cilj je da se liječnike zadrži u Hrvatskoj, s obzirom da HLK već duže vrijeme upozorava kako će manjak liječnika ugroziti funkcioniranje zdravstvenog sustava, otežati njegovu dostupnost građanima i narušiti kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite.

Liječnici odlaze jer ne vide perspektivu u Hrvatskoj

U prošloj godini Hrvatsku je napustilo 35 liječnika, što je najmanje dosad od ulaska Hrvatske u EU, no podatak o ukupno više od 550 onih koji su otišli u zadnje četiri godine u inozemstvo, te spoznaja da će u sljedećih 10 godina biti umirovljeno više od 4000 liječnika zahtijevaju osmišljenu reakciju države i jedinica lokalne uprave i samouprave, rekao je Goluža.

Hrvatski liječnici, dodao je, nisu zadovoljni ni svojim primanjima iako ona nisu glavni razlog za odlazak, već odlaze jer ne vide perspektivu u Hrvatskoj. O tome govore i podaci da je prosjek godina onih koji odlaze 37, a njih 42 posto je prosječne dobi od tek 30,6 godina. Također, u razvijenim zemljama EU-a u koje najčešće odlaze liječničke plaće su 3-4 puta veća, kaže Goluža.

Ocijenio je da država još nije donijela ni jednu mjeru kojom bi pokazala kako joj je stalo riješiti problem odlaska liječnika.

Reforma zdravstva u idućoj godini prioritet

"Drago mi je što je ministar financija rekao kako će reforma zdravstva u idućoj godini biti prioritet. Uistinu je vrijeme da zdravstvo dođe u fokus Vladina interesa. Donošenje zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju velika je prilika da se zdravstveni sustav stavi u održive okvire i HLK će u tome aktivno sudjelovati svojim prijedlozima", kazao je čelnik HLK-a.

Govoreći o projektima u idućoj godini, najavio je kako će HLK započeti s realizacijom unapređenja stručnog usavršavanja liječnika. Za liječnike opće i obiteljske medicine bit će u idućoj godini za tu namjenu utrošeno 10-ak milijuna kuna iz EU projekta, čija je ukupna vrijednost 30 milijuna kuna, dok će se za bolničke specijaliste organizirati međunarodno stručno usavršavanje kroz suradnju s hrvatskim liječnicima u inozemstvu, za što je osigurano dva milijuna kuna.

Jedno od važnih pitanja za HLK je poboljšanje svakodnevnog života liječnika, pa u 2018. planiraju s jedinicama lokalne samouprave realizirati projekt "Partnerstvo za zdravlje", koji uključuje poticajnu stanogradnju i povoljnije stambeno kreditiranje liječnika, te će nastaviti s projektima financijske potpore članovima HLK-a za rođenje i posvojenje djeteta, stipendiranjem maloljetne djece preminulih članova do punoljetnosti, te ugovaranjem polica pravne zaštite i polica dopunskog osiguranja.

Djelovanje HLK-ove tvrtke Aorta

HLK dodatna sredstva planira osigurati kroz djelovanje tvrtke Aorta d.o.o. čiji je osnivač.

"Glavni je cilj Aorte da se stvara dodatna vrijednost koja će biti plasirana hrvatskim liječnicima. Između ostalog, tvrtka je organizirala Sabor hrvatskog liječništva, bavi se izdavaštvom, pa je izdala Demografski atlas liječnika i knjigu o Vukovaru. Bavit će se i s poticanom stanogradnjom", rekao je Goluža.

Komora je zadržala "sve birokratske poslove" i komunikaciju s državnom upravom, dok će Aorta raditi poslove koji su povezani sa stvaranjem dodane vrijednosti, a koji nisu u HLK-ovom popisu poslova.

Aorta će, najavio je Goluža, od 1. siječnja izdavati Liječničke novine, a već od ranije iznajmljuje dva stana u vlasništvu HLK-a u Šubićevoj ulici. Njih prvenstveno koriste dužnosnici Komore kad dolaze u Zagreb, čime se smanjuju troškovi boravka u Zagrebu, a u ostalo vrijeme ih se iznajmljuje na tržištu. (Hina)