''U subotu 1. travnja stupit će na snagu četvrti paket mjera za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena uslijed prehrambene i energetske krize te inflatornih pritisaka, vrijedan 1,7 milijardi eura'', najavio je premijer Andrej Plenković.
''Cijena plina ostaje regulirana još godinu dana, a cijena struje do 30. rujna. Nastavljamo regulirati cijenu naftnih derivata, a precizni paketi pomoći idu svima kojima je pomoć potrebna'', istaknuo je premijer.
Poručio je: ''Čuvamo socijalnu koheziju i nastojimo izbjeći socijalnu frakturu i proći kroz krizu sa što manje poteškoća.''
''Dio paketa je i odluka o odobrenju davanja dioničarskog zajma HEP-u i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije'', istaknuo je Plenković.
Objasnio je da će se HEP-u dati dioničarski zajam, najprije od 400 milijuna eura, a potom još 500 milijuna eura.
''Na taj način će biti omogućeno normalno funkcioniranje HEP-a, a imat će mogućnosti i za investicije koje su potrebne u procesu energetske tranzicije'', rekao je Plenković.
Vlada na taj način poručuje da će kao strateška energetska kompanija ostati u stopostotnom državnom vlasništvu i da neće biti privatizirana, poručio je ranije u nekoliko navrata Plenković.
''Vlada današnjim potezom omogućuje da građani i dalje imaju jednu od najnižih cijena struje u EU-u, gospodarstvu osigurava dobar input, a HEP-u normalno poslovanje'', poručio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Plenković je istaknuo u svojem uvodnom govoru da je iza Vlade i intenzivan niz vanjskopolitičkih aktivnosti: ''Postali smo 20. članica europskog stabilizacijskog mehanizma, nastavkom dublje integracije u europodručje stekli smo dodatnu zaštitu, sigurnost, otpornost financijskog sustava, gospodarstva. To je i bio jedan od ciljeva ulaska u europodručje''.
''Od nedjelje Hrvatska je u potpunosti u schengenskom režimu'', rekao je premijer dodavši da je sve prošlo u najboljem redu.
Osvrnuo se i na turističku sezonu te naglasio da najave koje imaju upućuju na to da će brojevi dolazaka i noćenja biti još veći, a na taj zaključak upućuju i signali uoči uskršnjih praznika.
Prošlog tjedna je, dodao je, održano Europsko vijeće na kojemu je važna tema bila daljnja podrška Ukrajini.
''Dobit ćemo novac od SAD-a koji ćemo iskoristiti za nabavu novog naoružanja''
Istaknuo je i da s Vladom SAD-a dogovorena potpora kroz program financiranja stranih oružanih snaga u iznosu od 140 miljuna dolara koji su dodjeljeni Hrvatskoj.
''Ova sredstva bit će iskorištena za nabavu novog naoružanja u kontekstu vojne suradnje sa SAD-om'', kazao je premijer i dodao da je Hrvatska kroz ovaj program dobila već 800 milijuna eura.
''Odnosi sa SAD-om se kontinuirano unaprjeđuju'', istaknuo je.
''Zakonom o osobnoj asistenciji zadovoljna je ogromna većina udruga''
Zakonom o osobnoj asistenciji povećava se broj korisnika s 4000 na 14.100, a trenutno će se izdvojiti 20 milijuna eura koji će narasti na 156 milijuna eura, kazao je Plenković i ustvrdio da je njime zadovoljna ogromna većina udruga koje se bave tom tematikom.
Istaknuo je da je ovo dugoočekivana i velika reforma koja se radi u partnerstvu s nizom udruga civilnoga društva: "Ogromna većina udruga koje se bave ovom tematikom zadovoljna je nacrtom zakona i sadržajem i svime onime što će on unaprijediti.''
Istaknuo je da je Vlada kroz proteklih šest i pol godina kontinuirano povećavala naknade i za osobe s invaliditetom, roditelje s djecom s poteškoćama, roditelje njegovatelje te najavio da će nakon ovog zakona uslijediti Zakon o inkluzivnom dodatku. Ranije su najavljene i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi.
Osvrnuo se i na javni poziv školama za sudjelovanje u programu cjelodnevne škole, naglasivši da se radi u dijalogu s dionicima u obrazovnom sustavu te se očekuje jako dobar odaziv.
"Sve je to skupa da bismo podigli kvalitetu obrazovanja i ishode i rezultate obrazovnog sustava, čime će naši mladi dobiti i dobro opće znanje, posebna znanja i kvalitetno se prilagođavati za tržišta rada", zaključio je.
HEP-u dioničarski kredit od 400 milijuna eura
Vlada je s ciljem osiguranja nužne stabilizacije poslovanja HEP-u odobrila dioničarski zajam od 400 milijuna eura, koji će mu dati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Zajam će se isplatiti u dvije tranše: iznos od 265 milijuna eura isplatit će se po potpisivanju ugovora, a iznos od 135 milijuna eura isplatit će se najkasnije u srpnju ove godine. Kamatna stopa je 4,5 posto godišnje.
Zajam će se otplatiti jednokratno i dospijeva u cijelosti na naplatu 24 mjeseca od dana korištenja druge tranše. Može se otplatiti pretvorbom iznosa dospjele glavnice u temeljni kapital, ulogom u pravima.
HEP se obvezuje odmah po potpisivanju ugovora predati Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja instrumente osiguranja plaćanja: šest bianco akceptiranih vlastitih mjenica i jednu zadužnicu.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nakon davanja dioničarskog zajma o tome će obavijestiti Europsku komisiju.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će poduzeti sve potrebne aktivnosti s namjerom dokapitalizacije tj. povećanja HEP-ova temeljnog kapitala u ukupnoj vrijednosti do 900 milijuna eura. U ukupnu vrijednost dokapitalizacije obuhvaćen je i iznos od 400 milijuna eura koji se daje dioničarskim zajmom.
Vlada je u četvrtak izmijenila i dvije odluke o državnih jamstvima za kredite HEP-u. Filipović podsjetio i da je Vlada prošle godine odobrila HEP-u uzimanje kredita od 400 milijuna eura kako bi se napunila podzemno skladište plina u Okoliju te kredit od 600 milijuna eura kako bi se osigurala opskrba energentima. Današnjim odlukama prolongira se vraćanje tih kredita za 24 mjeseca.
HEP će i dalje puniti Okole, i dalje snižene trošarine na energente
Vlada je donijela odluku o osiguranju zaliha plina na području RH kako bi se omogućilo produljenje skladištenja plina za potrebe sigurnosti opskrbe i za sljedeću ogrjevnu sezonu, te je smanjila trošarine na benzin, dizel i loživo ulje.
Odluka o osiguranju zaliha plina donosi se da bi se omogućilo produljenje skladištenja plina, radi sigurnosti opskrbe, kazao je Filipović.
Lani je, kazao je, HEP napunio podzemno skladište plina kako bi ispoštovao odluke koje su donesene na razini EU-a, a to je da skladište plina moralo biti napunjeno 90 posto do 1. studenoga.
"Prošle godine nitko od opskrbljivača i trgovaca nije htio puniti podzemno skladište jer su cijene bile iznimno visoke, pa smo donijeli odluku o davanju odobrenja za zaduženje HEP-a, kako bi sigurnost opskrbe bila neupitna", rekao je Filipović.
Dodao je da se u srijedu sastao krizni tim za sigurnost opskrbe i odlučio predložiti vladi nastavak postojeće raspodjela skladišnih kapaciteta u skladištu plina Okoli, budući da je uredba na europskoj razini i dalje na snazi. Po toj uredbi Hrvatska mora do 1. studenoga 2023. imati zapunjeno skladište plina na 90 posto.
Novi zakon o mirnom rješavanju sporova
Radi poticanja građana na mirno rješenje sporova Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o mirnom rješavanju sporova kojim je predviđeno osnivanje Centra za mirno rješavanje spora sa sjedištem u Zagrebu.
''Medijacija kao postupak za stranke ima nekoliko prednosti jer je dobrovoljna, brža i jeftinija, a stranke u postupku u bilo kojem trenutku imaju mogućnosti prekinuti postupak i spor riješiti na sudu'', istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Uz Centar za mirno rješavanje uspostavlja se i Registar medijatora i institucija za medijaciju koji će biti javno dostupan u elektroničkom obliku.
Hrvatska će pomoći Ukrajini s 500.000 eura
Hrvatska će pomoći Ukrajini s 500.000 eura kroz Sveobuhvatni paket pomoći NATO-a za Ukrajinu, odlučila je Vlada.
"Nakon ruske agresije na Ukrajinu, Sveobuhvatni paket pomoći za Ukrajinu višestruko je povećan. Hrvatska od njegove uspostave nijednom nije donirala sredstva u taj paket pomoći. Iako Hrvatska već pruža značajnu bilateralnu pomoć Ukrajini, donacija u Sveobuhvatni paket pomoći ojačala bi poziciju te pridonijela dodatnoj vidljivosti Hrvatske unutar NATO-a kao članice koja i kroz NATO-ovu platformu daje snažnu podršku Ukrajini", rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Sveobuhvatni paket pomoći NATO-a za Ukrajinu mehanizam je za praktičnu i neubojitu pomoć Ukrajini i funkcionira putem donacija članica NATO-a i partnerskih država.