Habijan: "Svi se moramo razbuditi. Drugo ne vidim. Ako ovo nije ta točka, ne znam koja je"

Pravosuđe je jedna od ključnih tema u hrvatskoj javnosti, a dodatno je pod povećalo došlo nakon nedavnog tragičnog ubojstva Luke Milovca.

Vladajući su stoga prošloga tjedna najavili okvir budućih zakonskih izmjena usmjerenih na jačanje sigurnosti građana i učinkovitiji nadzor nad počiniteljima teških kaznenih djela.

Na tom tragu osnovana je radna skupina koja će u ponedjeljak imati prvi sastanak, a njezini su članovi Marin Mrčela, sudac Vrhovnoga suda i profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, Maja Munivrana, profesorica na Katedri za kazneno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Turudić, državni odvjetnik, predstavnici ministarstava, instituta, kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne tranzicije Damir Habijan u izjavi za medije nakon otvorenja Konferencije sudaca pod nazivom "Sudski dijalog i uloga najviših sudova u osiguranju jedinstvene primjene prava".

Zakonske izmjene

Radna skupina bit će zadužena za izmjene više zakona, među kojima su Kazneni zakon, Zakon o izvršavanju kazne zatvora te, prema potrebi, Zakon o kaznenom postupku i drugi propisi. U njezinu radu sudjelovat će predstavnici MUP-a, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, pravosudnih tijela i akademske zajednice.

"To je šira radna skupina koja je u relativno kratkom roku morala biti sazvana, to moramo imati u vidu. Ima i kratki rok da predloži nacrte zakona, a njih je nekolicina. Ja bih volio da u roku od dva tjedna imamo nacrte svih prijedloga zakona", kazao je Habijan rekavši da će se razmatrati mogućnost primjene norveškog, britanskog ili belgijskog kaznenog modela.

Među planiranim izmjenama spominje se uvođenje instituta doživotnog zatvora, što je rješenje koje postoji u većini europskih država, dok je u Hrvatskoj trenutno najviša kazna dugotrajni zatvor do 40 godina, odnosno do 50 godina u slučaju stjecaja kaznenih djela.

Poseban naglasak stavljen je i na redefiniranje instituta zaštitnog nadzora nakon odsluženja kazne, uključujući produljenje trajanja mjere i proširenje njezina sadržaja.

Što se tiče norveškog modela, objasnio je: "Model predvidljivog pritvora, postoje i britanski i belgijski modeli, više je tih modela. Ono što je suština: da osobe ne nestanu nakon što izvrše kaznu zatvora nego da budu konstantno pod svojevrsnim nadzorom ako stručnjaci zaključe da u periodu provedenom u zatvoru nije došlo do resocijalizacije ili rehabilitacije, odnosno da ta osoba bude ili pod obveznim liječenjem ili da bude pod elektronskim nadzorom ili nekim od drugih sigurnosnih mjera."

"Osobno smatram da dvije i pol godine jedan predmet ne može stajati"

Komentirajući pitanje vezano uz Zakon o zaštiti osoba pod duševnim smetnjama i je li on mogao poslužiti kao temelj da se osumnjičeni za ubojstvo u Drnišu Kristijan Aleksić drži pod nadzorom i nakon izvršenja kazne, Habijan je istaknuo: "Gospodin Aleksić je imao dvije mjere iz vremena izdržavanja kazne koje su istekle, ako se ne varam zadnja je bila 2010. godine."

"Što se tiče stegovnih postupaka, bilo ih je 31, neki su bili laki, neki teži. Što se tiče uvjetnog otpusta, 2015. godine, kada je bio određen, ako se ne varam, ministar je bio Orsat Miljenić. Bilo je negativnih mišljenja Povjerenstva, treba njih pitati u konačnici zašto je bila pozitivna odluka", kazao je.

"Osobno smatram da dvije i pol godine jedan predmet ne može stajati, pogotovo imajući u vidu da je riječ o osobi koja je prethodno služila kaznu zbog teškog ubojstva, a prethodno je imao i još dvije pravomoćne presude, ako se ne varam. Želimo postići da se upali alarm kada takav spis dođe nekome na stol, kada DORH zna da ima takvu osobu koju mu je policija dovela iz pritvora", naglasio je ministar.

Uvođenje doživotnog zatvora imalo bi preventivni i odvraćajući učinak, kazao je, ali i dodao: "Okvir je tu, bit će tu, no sutkinje i suci su ti koji ih koriste. Dakle, ja kao ministar, kao predstavnik izvršne vlasti, ne mogu nalagati kako će pravosudni dužnosnici i koje će alate koristiti."

Dodao je kako ni strože kazne same po sebi ne mogu spriječiti sva kaznena djela: "Postoje u drugim zemljama i strože kazne, i smrtna kazna postoji u Americi, pa i dalje ima ubojstava. Smisao uvođenja doživotnog zatvora je da bude opomena, da bude odvraćajući efekt, ali isto tako bilo bi dobro da su za to ispunjeni uvjeti, da se takva kazna izrekne."

Istaknuo je i kako očekuje da dođe do stvarne promjene: "Da nakon ovog tragičnog događaja u Drnišu shvatimo da se svi u kompletnom sustavu moramo pomaknuti i da je ovo ključan trenutak ako nešto želimo promijeniti. Da se ne mogu više određene strukture unutar pravosuđa držati u svojim kutijama, svojim silosima i držati se kao da se njih to ne tiče. Svi se moramo razbuditi i ako želimo promijeniti određenu paradigmu pravosuđa, moramo djelovati. Drugo ne vidim. Ako ovo nije ta točka, ne znam koja je."