Riječ je o slovenskim državljanima čije bi kuće arbitražnom odlukom trebale pripasti hrvatskom teritoriju.
Ogorčeni takvim ishodom, nadaju se da će dvije države postići dogovor mimo arbitraže, te se dogovoriti da oni budu iznimka koja pripada Sloveniji.
"Za mene je arbitraža nerealna, nelogična i nehumana. Mi nemamo nikakav pristup Hrvatskoj ni njezinim putovima i cestama", kaže Martin Baumgartner iz mjesta Banfi koje se nalazi u Općini Štrigova.
Stanko Ivanušić, načelnik općine Razkrižje, kaže da bi se dvije države, bez obzira na odluku arbitražnog vijeća, trebale dogovoriti oko rješenja ovog problema.
Josipa Krajinović, reporterka Nove TV, javila se s obiteljskog imanja kojeg po sredini presijeca granica. Tako se kuća u kojoj živi otac nalazi na hrvatskoj, a druga kuća u kojoj živi sin, koja se nalazi svega desetak metara dalje, je na slovenskoj strani.
"Otac komunalije plaća Hrvatskoj, a sin Sloveniji, dok obojica vodu plaćaju Hrvatskoj. Vlasnici imanja mi kažu da im ovo razgraničenje što su u obje države ne predstavlja poseban problem, no jednostavnije bi im bilo da je cijelo imanje u Hrvatskoj. Taj problem arbitraže uglavnom muči Slovence koji bi, prema arbitražnoj presudi, trebali pripasti Hrvatskoj. Oni se tome protive jer kažu da su desetljećima okrenuti prema Sloveniji i poslovnim i privatnim odnosima, kao i prometnim vezama", kaže Krajinović, dodajući kako su joj svi s kojima je ragovarala ističu da su međususjedski odnosi i dalje dobri i da će takvi ostati unatoč arbitražnoj presudi.