Po Globalnome korupcijskom barometru za 2009., kojim se utvrđuje mišljenje građana o prisutnosti korupcije u određenim područkima života, na ljestvici od jedan, što je utopijska ocjena za stanje bez korupcije, do pet, što predstavlja potpunu korupciju, hrvatski su građani pravosuđu dali ocjenu 4,4, a od 1000 ispitanika njih 44 posto upravo je to područje ocijenilo najkorumpiranijim. Nakon pravosuđa, slijede državne službe i privatni sektor s ocjenom 4,2, a nakon njih predstavnička tijela i političke stranke koji su dobili ocjenu 4,1. Od šest područja obuhvaćenih istraživanjem najmanje korumpiranim ocijenjeni su mediji, koji su dobili ocjenu 3,7. Dojam o korumpiranosti društva u cjelini je 4,1.
I u posljenja dva istraživanja - pravosuđe
Inače, i u posljednja dva istraživanja (2006. i 2007.) najlošijim je ocijenjeno pravosuđe, što, po riječima predsjednika 'Transparency International Hrvatske' (TIH) Zorislava Antuna Petrovića, nije ni čudno s obzirom na mnogobrojne afere i skandalozne sudske presude i imenovanja pravosudnih dužnosnika. Petrović je ustvrdio i da su ocjene za ostala područja, osim za medije, jako loše. Istraživanje je pokazalo i da je lani četiri posto građana Hrvatske dalo mito, što je najmanji postotak u zemljama regije, ali istodobno dvostruko više od postotka u Austriji. U Makedoniji je također protekle godine mito dalo četiri posto građana, u BiH devet posto, na Kosovu 13 posto, a u Srbiji čak 20 posto građana.
Lani četiri posto građana dalo mito, manje nego u EU
Pozitivno je što su u Hrvatskoj građani davali manje mita od građana u novim članicama Europske unije, pa je tako, primjerice, u Češkoj mito dalo 11 posto građana, a u Mađarskoj i Rumunjskoj čak 14 posto. Ispitanici su ocjenjivali i uspješnost vlasti u suzbijaju korupcije. U Hrvatskoj je samo 16 posto građana ocijenilo da tijela javne vlasti uspješno suzbijaju korupciju, 14 posto je neodlučnih, a čak 71 posto građana misli da vlast u tome nije uspješna. Predsjednik TIH-a rekao je kako sve više zabrinjava korupcija u javnim nabavama i poslovanju privatnoga i javnog sektora, a posebice, kako je dodao, to što građani 'nisu skloni prijavljivati korupciju jer nemaju povjerenja u sustav i državni aparat te to što nije zadovoljavajuća razina transparentnosti rada tijela javne vlasti'. Istraživanje je pokazalo i da je na općoj razini policija najsklonija primanju mita. (Hina)