GOOD Inicijativa za Građanski odgoj u škole, GROZD žestoko protiv

Slika nije dostupna
Građanski odgoj i obrazovanje mladima treba omogućiti da se razviju u aktivne, informirane i odgovorne građane koji uvažavaju druge, kritički promišljaju i temeljem toga aktivno sudjeluju u životu zajednice, poručuju iz GOOD Inicijative

GOOD Inicijativa za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije pozvala je danas na podršku kampanji za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole, na što su reagirali iz udruge GROZD ustvrdivši kako je građanski odgoj nova platforma za nametanje ideologije.

Kampanja 'Znam, razmišljam, sudjelujem', koju je predstavila inicijativa GOOD nova je faza, kažu, višegodišnjeg zagovaranja kvalitetnog uvođenja i provedbe sadržaja i vrijednosti koje promiču ljudska prava, političku pismenost, participaciju, interkulturalnost, ekologiju i gospodarsku pravednost.

Po riječima koordinatorice Emine Bužinkić, kampanja će se provoditi tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci, sve do početka nove školske godine. Usporedo s najavljenom javnom raspravom o nastavnom planu i programu provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, GOOD Inicijativa će u narednih mjesec dana provoditi medijsku kampanju te kampanju putem društvenih mreža. Organizirat će i lokaliziranu suradnju u više od 30 zajednica u Hrvatskoj kroz suradnju s nastavnicima, roditeljima, učenicima, školama, organizacijama civilnoga društva i lokalnim medijima.

Reakcija na zdravstveni odgoj: 'Ne šaljite djecu na nastavu'

U Hrvatskoj je, podsjećaju iz inicijative GOOD, 1999. godine donesen Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo koji se uglavnom provodio kroz projekte i izvannastavne aktivnosti te nije svim učenicima osigurao razvoj građanske kompetencije niti je bio dostupan svim učenicima.

U prošloj je školskoj godini, napominju, u dvanaest škola eksperimentalno uveden Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja koji uključuje šest dimenzija: ljudskopravnu, političku, društvenu, (inter)kulturalnu, ekološku i gospodarsku, a usmjeren je na stjecanje znanja, kao i razvijanje vještina i stavova.

'Kurikulum treba sustavno i kvalitetno uvesti u sve škole kroz međupredmetni sadržaj, a za pojedine dobne skupine i kao zaseban predmet', drži Bužinkić.

Udruga GROZD odmah im je odgovorila na konferenciji za novinare sazvanoj nakon njihove. 'Ne slažemo se s načinom uvođenja građanskog odgoja u škole', rekla je predsjednica GROZD-a Kristina Pavlović. Poručila je kako je građanski odgoj nova platforma za nametanje ideologije u škole budući da ona nije uspjela kroz zdravstveni odgoj.

Privremeno se zabranjuje zdravstveni odgoj u školama!

'Što je s dvije trećine građana i roditelja koji su glasovali 'za' na referendumu o ustavnoj definiciji braka, a kojima se nameće jedna ideologija prvo kroz zdravstveni, a sada i kroz građanski odgoj', pita se Pavlović.

Podsjetila je kako je ministar obrazovanja Željko Jovanović izjavio svojevremeno da udruge nemaju što raditi u školama. 'Očito se to odnosilo samo na neke udruge dok one druge mogu provoditi svoje projekte u školama, s obzirom da u Hrvatskoj ima stotinjak udruga koje provode u školama svoje projekte i sve su istog predznaka i slažu se s resornim ministrom kada je riječ o svjetonazoru', tvrdi Pavlović.

GROZD drži kako bi roditeljima i djeci trebalo ponuditi više programa kako bi mogli izabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim vrijednostima.