Kiše ni za lijek. Vode, koju većina nas uzima zdravo za gotovo, u selu Račići u Lici trenutačno nema. Snalaze se kako znaju.
"Kupujemo galone u tvornici za piti. Imamo aparat za vodu. Vozimo s jednog izvora Begovac koji je tu neposredno prije Lovinca, vozimo vodu koju koristimo za kuhanje. Treće što nam dragi Bog da i naši momci iz DVD-a Velebit Lovinac", opisao je za Dnevnik Nove TV Damir Račić iz Račića.
Štedi se kako se zna i umije. "U kući imamo sve štedne pipe i jednostavno štedimo. Ako vam kažem da čak malu nuždu obavljamo vani", dodao je Račić.
Za siromašan kraj nabavka vode samo znači dodatni trošak. Općina pomaže koliko može.
"Na račun općine im dovedemo jednu cisternu koja vozi osam kubika vode i uglavnom se ljudi nastoje u tim okvirima snaći i zadržati", istaknuo je za Dnevnik Nove TV načelnik Općine Lovinac Ivan Miletić.
This browser does not support the video element.
Mještani zahvalni, ali to im nije dovoljno.
"Onda vozimo sami još, nadopunjavamo i tako", rekao je Marko Pavičić iz Kika.
"Zahvalio bih što se tiče toga općini što nam je napravila toliko, ali bih još više zahvalio da nam može vodovod dovesti", poručio je Himzo Pjanić, stanovnik Kika.
Planovi, kažu iz Općine postoje, ali do tad uskaču vatrogasci. Voze i do šest cisterni svakoga dana.
"Sigurno da im puno znači jer je ovo ljudima voda za kuću, a ne za neko polijevanje vrtova i tako dalje", rekao je vatrogasac Toni Pavelić.
Suša i u Slavoniji
Suša uzima svoj danak i u Slavoniji. Najteže je u nekoliko sela u Đakovštini. Mirko svakoga dana traktorom obilazi sve bunare na svojoj zemlji. Malo pomalo skuplja vodu za svoje blago. U onome glavnome, pored staje, kojim inače napaja svoje muzne krave sada nema dovoljno vode.
"Stoka ne može bez vode. Dnevno mi treba negdje pet do šest tisuća litara vode", rekao je Mirko Laslo iz Satnice Đakovačke.
Blago ne može ostaviti žedno, vodu iz vodovoda im ne može priuštiti.
"Financijski se ne može podnijeti jer skuplja je voda nego mlijeko", rekao je Mirko.
Općina je mještanima na raspolaganje stavila i prirodni izvor u Breznici Đakovačkoj.
"Osigurali smo svaki dan jednog radnika da dežura tu od 8 do 14 sati. Znači, dnevno bude pet ili šest ljudi koji dolaze po vodu", poručio je Alen Gurdon, direktor komunalnog poduzeća Maslačak.
Mještane spašavaju i vatrogasci.
"Vatrogasno nam je vozilo dostavilo oko 7000 litara vode. To ću sad imati naredna tri do četiri dana, i opet ispočetka", pojasnio je situaciju Andrija Franjić iz Musića.
Općina razmišlja i o nabavci cisterni koje bi se dale mještanima. Sad se voda dovozi u bunare što se nije pokazalo najboljim rješenjem.
"Općina ide u tom smjeru jer u bunare ne vrijedi sipati vodu. Bunari neki jednostavno propuštaju vodu", rekao je načelnik općine Levanjska Varoš, Slavko Tidlačka.
Nadaju se da će ovaj sustav izdržati do prve velike kiše.
Đuroković o suši
O stanju s vodoopskrbom u Hrvatskoj reporterka Dnevnika Nove TV Barbara Štrbac razgovarala je s generalnim direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem.
"Ako se uspoređujemo s ostatkom Europe, mogli bismo reći da se još jako dobro držimo. Ne bi nas trebalo čuditi ako nas mjerodavni kao u Istri pozovu na mjere štednje", istaknula je uvodno Štrbac.
Osvrnuvši se na pitanje gdje je najteže u ovom trenutku, Đuroković je rekao kako je najteže ondje gdje je najveća potrošnja.
"Najveće je na području Istre, Istarske županije gdje boravi 300.000 turista, gdje je multiplicirana potrošnja", rekao je Đuroković. O istarskim mjerama štednje, Đuroković je rekao kako je apel urodio plodom te da je ondje oko 15 posto manja potrošnja i situacija pod kontrolom.
Osvrnuvši se na trenutnu situaciju s vodoopskrbom u Hrvatskoj, rekao je kako Zagreb nema problema. "Nema problema ni Rijeka, ni Split, ni Osijek. Određeni problemi postoje na području zadarskog vodovoda, ali nije da je redukacija vode, nego je više problem s tlakovima. Visoke zone imaju pad tlaka, pa je i tlak slabiji u pojedinim dijelovima.
Možemo li očekivati mjere štednje?
Đuroković je istaknuo kako je slične mjere štednje, poput onih u Istri, moguće očekivati svugdje.
"Moguće je svugdje, treba to na vrijeme učiniti. Smanjena je mogućnost isporuke riječkog vodovoda i određenih količina vode prema Krku. To je pak na razini desetak posto potreba samoga Krka. Isto tako će određeni apel i racionalnost rezultirati sigurnošću vodoopskrbe", istaknuo je Đuroković.
Povijesno gledajući, Đuroković je rekao kako smo još uvijek i na Savi, i na Dravi i na Kupi negdje 30 do 40 centimetara od povijesnih minimuma. "Izrazitu sušu smo imali 2003. godine, 2012., evo sada i 2022. godine. Stagnacija je niskih vodostaja", poručio je.
Istaknuo je kako je cijela godina hidrološki gledano sa puno manje oborina. "To rezultira smanjenjem izdašnosti kapaciteta izvora. Da bi pomoglo našim rijekama, kiša ne treba pasti u Hrvatskoj, treba pasti u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj pa će se rijeke oporaviti", pojasnio je.
Na pitanje o tome je li vrijeme za mjere štednje, Đuroković je rekao kako nikakvo rasipanje nikada nije bilo ono što je nekome donosilo dobro. "Moramo biti racionalni. Mi smo zemlja koja obiluje resursima, treba ih zaštititi od onečišćenja. Hrvatska ne bi trebala imati problema sa zalihama vode", zaključio je Đuroković.
Po pitanju vodovoda u mjestima koja se opskrbljuju u bunarima, Đuroković je rekao kako je teško napraviti stopostotnu priključenost svih stanovnika na vodovod.
"Imati manjih zaseoka gdje je jako teško voditi nekoliko kilometara vodoopskrbnih cjevovoda. Zapravo, voda u njima stoji i na kraju možda postane i neupotrebljiva. Približavamo se brojki od 90 posto priključenosti kućanstava Hrvatske što je na razini Europe jedan sasvim dobar standard", rekao je Đuroković za Dnevnik Nove TV.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr