Naime gotovo 2 milijarde kuna je neplaćenog poreza fizičkih i pravnih osoba. No to nije sve. U normalno uređenim zemljama ljudi se više boje poreznika, nego policajca. Zbog utaje poreza ide se u zatvor. Kod nas je to više iznimka nego pravilo. Mnogi su u nas oštetili proračun za milijune, a većina se nasmijala zakonima. Utaja poreza u Hrvatskoj javna je tajna. Najčešće se prikriva kod isplate plaća, na papiru minimalac podeblja se isplatom radniku na ruke, pa ostane novca i za kuće i za jahte. Popusta, međutim, ne bi smjelo biti.
>> Grci su odgajani da troše, sa stavom 'lako ćemo'
'Na Zapadu se stupanj domoljublja ne mjeri jačinom busanja u prsa, već izvršenjem svojih obveza prema državi', kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih službenika i namještenika. Najcrnje prognoze govore da se u Hrvatskoj na godinu utaji više od 10 milijardi kuna poreza. Prema službenim podacima, porezne su uprave lani otkrile tek milijardu i 800 milijuna kuna neplaćenih poreza. Da je taj novac uplaćen u proračun, znatno bi pokrpao rupu od dvije milijarde i 100 milijuna kuna, koju građani pune kriznim porezom.
Zbog utaje pokrenuto je 5.606 prekršajnih postupaka. 150 završilo ih je kaznenom prijavom. Osuđeno je 117 osoba. Izrečena 61 novčana kazna, a u zatvoru je završilo samo dvoje neplatiša poreza. 'Politika kažnjavanja za ova kaznena djela je u okviru opće politike kažnjavanja. Da li se time upućuje dovoljno jaka poruka da je kazneno djelo na štetu proračuna zaista jedno od teških gospodarskih kaznenih djela to je stvar o kojoj bi zaista mogli raspravljati', kaže Dragan Novosel, zamjenik glavnog državnog odvjetnika.
Porezni stručnjaci smatraju da bi presuda bilo više kada bi porezne uprave radile kvalitetnije. Treba poći i od toga da se utajom poreza ne nanosi šteta proračunu već građanima kojima je on namijenjen. Bez želje za obračunom s takvima, poreznika se i dalje nitko neće bojati.