U noći s 25. na 26. listopada 1964. godine Zagreb je pogodila velika poplava. Došlo je do pucanja nasipa i nabujala Sava je potopila trećinu grada, odnosno oko šest tisuća hektara područja na kojem je tada živjelo 180.000 ljudi.
>> VIDEO Može li ovaj sustav spasiti Veneciju od nestanka?
Posljedice su bile katastrofalne - život je izgubilo 17 ljudi, njih čak 40.000 ostalo je bez krova nad glavom, potpuno je uništeno 10.000 stanova, 3.297 gospodarskih zgrada, 61 trafostanica. Oštećeno je 120 poduzeća, dva kilometra autoceste, iz skladišta je izgubljeno 65 posto građevinskog materijala, štete su pretrpjela brojna druga materijalna i kulturna dobra.
Vjesnik iz 1964. o poplavi je pisao:
'U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području...'
Poplava iz 1964. bila je jedna od najvećih prirodnih katastrofa koje su ikada pogodile Zagreb. Nakon povlačenja vode krenulo se u izgradnju sustava obrane od poplava Srednjeg Posavlja, unutar kojeg se Zagreb, ali i Karlovac te Sisak uz obrambene nasipe brane od poplava i odteretnim kanalima.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook