Prvostupanjskom presudom šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđena su na kazne u trajanju od 10 do 25 godina zatvora. Između ostalog, proglašeni su krivima za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu. Njegov dio bili su i tadašnji čelnici Republike Hrvatske, uključujući predsjednika Franju Tuđmana.
"Ako padne Udrućeni zločinački pothvat, kazne idu dolje. Ali bilo što da vam kažemo su špekulacije'', rekao je Fahrudin Ibrišimović, odvjetnik Berislava Pušića.
"Djelomično bi bila pravedna odluka da im se smanji kazna i da se promjeni pravna kvalifikacija zbog koje su osuđeni", rekao je Dražen Plevec, odvjetnik Valentina Ćorića.
Svjedoci iz Ahmića
Uoči pravomoćne presude u Mostaru će se paliti svijeće i održati molitveni skup. Žalbu su uložili odvjetnici optuženih, ali i tužiteljstvo. Enisa Ahmić je svjedočila pokolju u Ahmićima. Ubijen joj je otac i još nekoliko članova šire obitelji, među kojima i tromjesečni bratić. Nada se osuđujućoj presudi.
''Da se prvostepena znači potvrdi. Ne vidim razloga da se kazne smanje, čak što više treba ih povećati, jer tko vama može narediti i kakvo je to srce da može nekom narediti da ubija ženu, djecu, starce? Neka oni krenu od svoje djece, od svoje porodice", rekla je Anisa Ahmić, svjedokinja zločina u Ahmićima.
Ferida Likić o zločinu u Stupnom Dolu je svjedočila pred sudom. Uspjela je pobjeći iz zapaljene kuće. Razgovor počinitelja ne može zaboraviti.
"On se dreknuo na njega i rekao - komandant je naredio da se i beba u bešiki ubije. Onda smo vidjeli, nema izbora, gotovo je. Pitao ga je - kud ćeš s njima, koja je gora kazna. Rekao je - zapalit ćemo ih žive", ispričala je Likić.
Posljednja presuda Haaškog suda
Pravomoćna presuda u slučaju šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata posljednja je koju će donijeti Haaški tribunal.
Žalbene postupke u procesima protiv Karadžića, Mladića i Šešelja, kao i ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.
Pravne i političke posljedice teze o udruženom zločinačkom pothvatu za Hrvatsku
Nezahvalno je predviđati sudske pravomoćne presude u ovako velikim predmetima, ali po svemu sudeći, najvjerojatnije taj veliki ekstenzivni udruženi zločinački pothvat koji nosi hrvatsko-političko vodstvo Tuđman, Šušak i Bobetko, neće biti potvrđen u pravomoćnoj presudi i zato postoji nekoliko odrednica.
Jedna od prvih je presuda Ratku Mladiću koja definira rat u BiH kao unutarnji oružani sukob, a ne međunarodni kao što ga definiraju presude u predmetima Kordić i Blaškić. Druga je izjava tužitelja Kennetha Scotta koja, kako je rekao BiH medijima prije otprilike tri tjedna, da se očekuje blaža presuda u premetu Herceg Bosna i to zbog političkih odnosa u regiji, što god to značilo.
Treća smjernica je odgovor prije nekoliko mjeseci Tribunala u Haagu Republici Hrvatskoj na njezin zahtjev da bude prijatelj suda u kojem kaže da Žalbeno vijeće nije našlo krivnje Hrvatske za rat u BiH, točnije u Herceg Bosni, što znači da su obrane optuženih u ovom predmetu zajedničku obranu o tezi za udruženi zločinački pothvat, odnosno uključenosti RH, odnosno agresije u ratu u BiH dosta dobro činjenično obranile.
Ključno za srijedu je hoće li ostati manji udruženi zločinački pothvat, a to je pothvat samo za Herceg Bosnu koji je razdijeljen na dva dijela. Jedan je vezan uz zarobljenike, drugi uz progone i kakve će to pravne i političke reperkusije imati za Hrvate u Herceg Bosni i za Republiku Hrvatsku. Jer hrvatska zajednica Herceg Bosna kasnije Hrvatska Republika Herceg Bosna je utemeljena malo nakon pada Vukovara 1991. i kao takva je bila glavni ključ raspada Jugoslavije.
Nakon toga njezinom sudskom destrukcijom stvarala se glavna odrednica, onoga što mnogi političari zovu regija ili regionalna politika. Fokus presude je hoće li ostati dva udružena zločinačka pothvata za Herceg Bosnu ili neće.
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr