Dugo se govori o velikim dugovima u zdravstvu... Kakvo je trenutno stanje?
'To je tema koja se provlači već dugi niz godina. To je u stvari jedno generiranje dugova koje se događa iz godine u godinu. Dogodilo se i nakon izlaska HZZO-a iz riznice. Odnosi se na dvije razine generiranja - jedan dio duga se odnosi na bolnički zdravstveni sustav a drugi na HZZO'.
Koliki je onda ukupan dug?
'3,6 milijardi. HZZO je dospjele obveze generirao kroz posebno skupe lijekove. Mi imamo slučajeve gdje je pojedinačni iznos za jednog pacijenta iznosio čak 16,5 milijuna kuna. Isto tako imamo velik porast stope bolovanja - svaki dan je na bolovanju 45.000 ljudi. U odnosu na 2013., 2014. i 2015. godinu taj broj se povećao za 5-6 tisuća dnevno. Mi tu ne govorimo o lažnim bolovanjima, mi govorimo o nepotrebno dugačkim bolovanjima. U rujnu, listopadu i studenom smo pokrenuli kontrole takvih privremenih nesposobnosti za rad i od 1800 kontroliranih osoba čak 600 je vraćeno na posao'.
Velik su problem i duge liste čekanja. Kako to riješiti? S obzirom da se na istoj listi nalaze i prvi i kontrolni pregled?
'Imamo u planu za iduću godinu povezati sve bolnice. Svaka bolnica ima bolnički informacijski sustav. Hrvatska ima centralni informacijski zdravstveni sustav RH, tzv. CEZIH. Povezivanjem svih bolnica s centralnim sustavom imat ćemo preduvjete za izradu jedinstvenog kalendara naručivanja. To znači da će u svakom momentu svi raspoloživi termini u RH biti dostupni, transparentni našim osiguranicima. Naravno, pojednostavit ćemo i proces naručivanja koji je sad kompliciran našim osiguranicima, ali ćemo i onemogućiti mogućnost dvostrukog naručivanja'.
Bolnice kažu kako dosta često imaju premalo limita?
'Imamo u planu potaknuti novo uvodno razdoblje za 1. travnja. Tako bi sačekali da u prva 3 mjeseca napravimo jednu analizu cjelovitog poslovanja, da podvučemo crtu i s novim kriterijima pokušamo napraviti novu raspodjelu sredstava s kojima raspolažemo u tom momentu. Naravno, ovisno o korektnim kriterijima'.
Dok se bolnički sustav se bori s tim što nema dobru informatizaciju primarna zdravstvena zaštita to itekako ima. Sve je krenulo s e-kartonom...
'Planiramo i s mobilnim portalom u što kraćem mogućem vremenu, iako je on namijenjen samo za komunikaciju između primarne zdravstvene zaštite, dakle liječnika, i osiguranika. Cilj nam je administrativno rasteretiti primarnu zdravstvenu zaštitu i olakšati dostupnost našim osiguranicima jer se danas više-manje sve radi preko određenih aplikacija. To je naša obveza da to omogućimo svima koji su za to zainteresirani. Naravno, uvijek ima pitanja što će biti s onima koji nisu u mogućnosti. Uvijek ima netko u oitelji tko to može i tko će im pomoći. Ali velika većina ljudi danas koristi blagodati tehnologije koje su nam na raspolaganju'.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr