Dok Vlada vidi blage indikatore oporavka u rastu stranih ulaganja, bonitetne agencije upozoravaju da se manjak proračuna približio dopuštenoj granici, te da bi Europska komisija uskoro Vladu mogla pozvati na snažnije rezove, ali i pokrenuti određene sankcije.
>> Linić o crnim prognozama: To nam je poruka da ubrzamo reforme!
Ako manjak državnog proračuna prijeđe dopuštenu granicu Europska komisija bi u tom slučaju mogla pokrenuti postupak za slučaj prekomjernog deficita. U skladu sa propisima Europske središnje banke Europska komisija priprema posebno izviješće ako neka od država članica ne ispuni zahtjeve vezane uz fiskalnu disciplinu ili u brojkama ako joj je proračunski manjak veći od 3 posto BDP-a.
Hrvatska sada prema zadnjim podacima ministarstva financija prelazi ta tri posto BDP-a, a deficit je točno 3,4 posto. Zato je agencija Standard & Poors procijenila da bi Komisija mogla pozvati Hrvatsku da rezove na rashodovnoj strani proračuna jer je Vlada do sada uglavnom bila usmjerena na povećavanje prihoda.
Kada Eurostat u listopada objavi podatke o fiskalnoj situaciji u Uniji, Hrvatska bi se zbog prevelikog manjka u proračunu mogla naći u problemima. Bivši zamjenik ministra financija Tihomir Domazet objašnjava da proceduru u slučaju fiskalne nediscipline pokreće Vijeće ministara financija.
'Procedura je zapravo jedna vrsta sankcija. Ona bi značila za Hrvatsku zapravo gubitak samostalnosti vođenja fiskalne politike', rekao je Domazet. Objašnjava da bi Komisija tada sama poduzela mjere da se manjak proračuna dovede u okvire. A oni su trenutno premašeni.
Prihodi u prvih 6. mjeseci su 52,2 milijarde kuna, a rashodi 63,7 milijarde. Manjak tako iznosi 11,4 milijarde što je 3,4 posto BDP-a, što je iznad zahtjeva Unije. 'Posljedica indirektno toga može biti da Hrvatska onda ne bi mogla koristiti toliko sredstva iz fondova Europske Unije. Čak manje nego što je uplatila', kaže Domazet.
Poduzetnik Zvonko Jakuš zapošljava 200 radnika u svojoj tvornici. Kaže da Vlada ima dobru volju za promjene no upozorava da se efekti reformi ipak još ne osjećaju u privatnom sektoru.
'Cijena radne snage, osim smanjenja tog doprinosa za zdravstvo za dva posto, nije bitno manja pa onda i parafiskalni nameti sve ovo što mi sada pričamo provlači se kroz dvije tri godine kroz sve programe Vlade međutim konkretnih učinaka mi za sada još ne osjećamo', kaže Zvonko Jakuš, poduzetnik.
Kao ni građani kojima su primanja već godinama stagniraju ili padaju dok troškovi života stalno rastu. Kada se samo inozemni dug države preračuna svaki Hrvat strancima je dužan oko 11 tisuća eura. Vlada će imati puno posla kada se vrati s godišnjeg odmora.
Ministar Slavko Linić pokušat će smanjiti preveliku rupu u proračunu sa rigoroznom naplatom poreza od onih koji su dužni državi. Mnogi poduzetnici tu zapravo vide pritisak na one koji su ionako izmoreni krizom i nelikvidnošću i tu situaciju slikovito uspoređuju govoreći da je to priča kada magarac više ne želi dalje onda samo uzmi veći i jači bič!
Linić pak kaže da je poduzetnicima ponuđena tri reprograma i da više nema milosti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook