Za duge zimske dane Josip Lončarević se naoružao drvima, on će ove godine naložiti oko sedam metara drva ili 2.000 kuna. 'Tko voli i može raditi, drva su bez premca što se tiče isplativosti. Tko ne voli, lakše je uključiti plin i gotovo, ali gdje god supruga i ja dođemo gdje se griju na plin, nama je hladno', kazao je Josip.
Energetska obnova zgrada kao ključ za manje račune
Nema zime ni u kući Stipana Prčića, baranjskog poljoprivrednika koji se grije na sojinu slamu. 'Ja imam svoju slamu, svoju balirku, svoj traktor i meni je to prejeftino. Sve me, nezgodno je reći, košta 500 kuna godišnje. Četvrtu godinu se grijemo s tim i ne bi poželio ništa bolje', kazao je Stipan.
Da može bolje i jeftinije uvjerio se Damir Josić. 'Prešli smo s ukapljenog plina, za koji znamo da je danas najskuplji energent, na grijanje na pelete i već sad vidimo da je ušteda od 50-60 posto', kazao je Damir.
Peleti su za vinara Damira samo prijelazno rješenje. Već iduće godine planira se grijati na biomasu iz svoga vinograda. 'Krajnji je cilj grijanje, proizvodnja toplinske energije iz vlastite biomase, konkretno ostaci od rezidbe vinove loze', objasnio je.
Vinova loza, peleti, slama, drvo - sve je jeftinije od plina.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook