Europski povjerenik za unutarnja pitanja Dimitris Avramopoulos objavio je na konferenciji za novinare, nakon satsnak povjerenika, da je Hrvatska ispunila uvjete za ulazak u Schengen.
''Više od 400 milijuna građana mogu se slobodno kretati u 26 europskih zemlje, bez kontrola na granicama. Šengenska zona je najveća zona slobodnog kretanja na svijetu. To je zona koja dolazi i s obvezama. Pridruživanje ovom klubu ne uzimamo zdravo za gotovo'', rekao je.
''Naša procjena rezultat je četverogodišnjeg monitoringa i evaluacije. Hrvatska je ispunila kriterije'', zaključuje.
No, dodao je da postoje neke zabrinutosti po pitanju čuvanja vanjske granice, naročito one s BiH. Od Hrvatske se očekuje nastavak primjene boljeg nadzora europske granice.
"Komisija također danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tijekom pristupnih pregovora", stoji u priopćenju objavljenom na stranicama Europske Komisije.
Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih. U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora. Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.
Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.
Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.
Pisma zastupnika
Dio slovenskih eurozastupnika prošlog tjedna poslao je pismo Europskoj komisiji, u kojem su izrazili sumnju o sposobnosti Hrvatske za pristup Schengenu.
Zastupnici Europskog parlamenta iz Slovenije pozvali su u petak vodstvo europskih institucija da odluku o tome ispunjava li Republika Hrvatska tehničke uvjete za ulazak u šengenski prostor donese iduća Europska komisija Ursule von der Leyen, a ne Komisija Jean-Claudea Junckera, kojoj uskoro završava mandat.
U pismu koje su uputili Junckeru i njegovoj nasljednici Ursuli von der Leyen te predsjedniku sadašnjeg Europskog vijeća Donaldu Tusku i njegovu nasljedniku Charlesu Michelu, ali i svom premijeru Marjanu Šarcu, slovenski eurozastupnici navode da je upitno ispunjava li Hrvatska tehničke uvjete za ulazak u Schengen te da o davanju "zelenog svjetla" ne bi trebala odlučivati sadašnja Junckerova Komisija, koja je tu temu stavila na odlučivanje pred kraj svoga mandata.
Svi hrvatski europarlamentarci reagirali su na to pismo te napisali svoje. ''Hrvatska je zadovoljila sve tehničke uvjete te sukladno tome očekujemo zeleno svjetlo Komisije za naš ulazak u Schengen, zakazan za 22. listopada", ističu hrvatski zastupnici i upozoravaju da bi "potencijalna odgoda zbog političkih pritisaka te neargumentiranih sumnji u tehničku i pravnu spremnost RH za Schengen naštetila kredibilitetu Komisije, ali i povjerenju građana Europske unije".
Navode da je ulazak Hrvatske u prostor Schengena u interesu svih strana, Hrvatske, Slovenije i EU-a. "Šengenski prostor jedno je od najvažnijih postignuća Europske unije. Sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala unutar šengenskog prostora osigurat će bolju prometnu povezanost, jačanje vanjskih granica te jednostavniju gospodarsku suradnju Hrvatske i ostatka EU-a. Ulazak Hrvatske u šengenski prostor stoga je u interesu RH, Republike Slovenije, ali i EU-a u cjelini", stoji u pismu.
U pismu Komisiji zastupnici podsjećaju i da je Hrvatska u razdoblju od 2016. do 2019. ispunila sve tehničke uvjete za pristup Schengenu, što je već potvrdila Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije, te da Europska komisija pod vodstvom predsjednika Junckera još od 2015. aktivno prati tehničku spremnost RH za pristupanje šengenskom prostoru, sukladno čemu ima apsolutni legitimitet donošenja konačne odluke.
Pismo Komisiji potpisuju svi hrvatski europarlamentarci: Biljana Borzan,Valter Flego, Mislav Kolakušić, Predrag Fred Matić, Tonino Picula, Karlo Ressler, Ivan Vilibor Sinčić, Tomislav Sokol, Dubravka Šuica, Ruža Tomašić i Željana Zovko.
Zajedničko pismo protiv odluke o ispunjavanju tehničkih uvjeta za Schengen za Hrvatsku potpisalo je šest od devet slovenskih eurozastupnika: Ljudmila Novak, Franc Bogovič, Irena Joveva, Klemen Grošelj, Tanja Fajon i Milan Brglez, iz stranaka bliskih premijeru Marjanu Šarcu, ali ne i eurozastupnici iz Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše.
U svom pismu oni navode da bi odluka da Hrvatska ispunjava tehničke uvjete za Schengen "imala dugoročne i strateške posljedice za Europu" te da je za njih "sasvim nerazumljivo i teško prihvatljivo" da tu odluku donese Junckerova Komisija, kojoj uskoro završava mandat.
Pismo slovenskih eurozastupnika upućeno je nekoliko tjedana nakon što su u više navrata svoje protivljenje tome da sadašnja Komisija odlučuje o hrvatskom ispunjavanju kriterija za Schengen izrazili slovenski premijer Marjan Šarec i njegov ministar vanjskih poslova Miro Cerar, čija je prijašnja vlada Junckera smatrala "pristranim" u korist Hrvatske, kad je Komisija odlučivala o tome hoće li se pridružiti slovenskoj tužbi protiv Hrvatska na sudu EU-a u Luksemburgu. (I.D./Hina)